Neke priče ne usudimo se komentirati sami pa u pomoć zovemo njih – jer problem je manji kad se podijeli. Hrabri telefon je tu za sve vas koji se osjećate loše, kada vas muče obiteljski, ljubavni ili neki drugi problemi.
Ovotjedna priča koju smo odlučili podijeliti s njima i zamoliti ih za komentar našla se u našoj rubrici 'Pitanja & Odgovori'. Pročitajte o čemu se radi u nastavku...
PITANJE:
Roditelji mi sve brane, ne daju mi imati prijatelje, momka, izlaziti iz kuće, govore mi da sam sramota, da ih je stid mene, zaključavaju me u sobu, oduzeli su mi telefon i laptop bez razloga (pišem na starom telefonu kojeg sam sakrila u veš), nemam život, ne postojim, samo kao robot izvršavam ono što mi kažu. Već se duže vrijeme planiram ubiti, ne mogu više živjeti ovako, plačem svaki dan, teško mi je...
Odgovor Hrabrog telefona:
Draga djevojko,
prije svega želim ti zahvaliti što si nam ukazala povjerenje i odlučila s nama podijeliti svoje brige jer vjerujem da ti nije bilo lako. Iz tvog sam upita stekla dojam da te ljuti i rastužuje ponašanje tvojih roditelja koji ti mnogo toga ne dopuštaju. Zbog toga se osjećaš bespomoćno i usamljeno te razmišljaš o samoubojstvu.
Zaista me zabrinulo kada sam pročitala da se već neko vrijeme planiraš ubiti. Vjerujem da si tužna i strahuješ da se ništa ne može promijeniti, ali važno mi je da znaš da je samoubojstvo konačan čin te nikada ne predstavlja jedini izlaz iz teške situacije. Ponekad kada se ljudi osjećaju bespomoćno i usamljeno, može im se činiti da ti osjećaji nikada neće proći, a ne znaju što učiniti kako bi se situacija promijenila pa im se samoubojstvo čini kao jedini način da bol prestane. Žao mi je ako se i ti tako osjećaš i želim ti reći da kroz to ne moraš prolaziti sama. Također, važno mi je osvrnuti se na ponašanje tvojih roditelja koje si opisala u upitu. Želim ti reći da, kao i svako dijete, imaš pravo na druženje s prijateljima koje si samostalno izabrala, na svoje slobodno vrijeme, privatnost te ispunjenje svih svojih osnovnih potreba. Brinu me ponašanja tvojih roditelja i želim da znaš da to nikako nisi zaslužila. Rastužuje me kad to čitam i žao mi je što kroz to prolaziš. Na ljudima u tvojoj okolini odgovornost je da ti pruže podršku i da te zaštite. Voljela bih da razmisliš o tome postoji li neka odrasla osoba kojoj vjeruješ te osjećaš da bi se mogla povjeriti. To može biti netko iz tvoje obitelji ili primjerice nastavnik, psiholog u školi te slično. Važno mi je da u ovoj situaciji imaš podršku odrasle osobe koja će te saslušati i ohrabriti na daljnji korak, a to je razgovor sa stručnjakom. Naime, suicidalne misli nisu bezazlene te zahtijevaju i pomoć stručne osobe, koja će znati kako ti pomoći da se osjećaš bolje, a i koja će moći poduzeti korake kako bi se neprimjerena ponašanja tvojih roditelja zaustavila. Pitam se kako ti to zvuči. Stalo mi je da ti bude bolje i sama činjenica da si odlučila ovo podijeliti s nama mi govori da si jedna hrabra i zrela djevojka koja ima snage boriti se.
Voljela bih da nam se javiš i na našu besplatnu i anonimnu liniju Hrabrog telefona za djecu na broj 116 111 svakim radnim danom od 9 do 20 sati. Na liniji rade educirani volonteri koji su tu kako bi te saslušali i zajedno s tobom pokušali smisliti što možeš učiniti da ti bude bolje. Ako ti je ipak draže pisati, možeš nam se javiti na chat svakim radnim danom od 15 do 19 sati ili na e-mail savjet@hrabritelefon.hr. Nadam se da se uskoro čujemo.
Puno te pozdravlja,
tvoj Hrabri telefon
Foto: Giphy/ Shutterstock.com - Elena_Goncharova/ Hrabri telefon
M.T./ Hrabri telefon
Pogledajte još:
'Drugi dio mene joj ne želi reći jer je definitivno 'homophobic' i bojim se da me neće prihvatiti' HELP
'U početku mi je bio okej jer je bio normalan, a sad je postao čudan. Što vi mislite?' HELP
'Nemam sad neku jaču opsesiju, ali zanima me je li to opasno ili ne?' HELP