'Nemam sad neku jaču opsesiju, ali zanima me je li to opasno ili ne?' HELP

Neke priče ne usudimo se komentirati sami pa u pomoć zovemo njih – jer problem je manji kad se podijeli. Hrabri telefon je tu za sve vas koji se osjećate loše, kada vas muče obiteljski, ljubavni ili neki drugi problemi.

PITANJE:

Imam OKP već duže vrijeme. Na početku nisam ni znala što je to, ali smo onda imali neku radionicu u školi i psihologinja je rekla da je to poremećaj i da bi trebali posjetiti psihijatra. Uglavnom, mene najviše muči simetrija stvari. Doma u sobi sve mora biti na mjestu, lijepo složeno, ako se što pomakne poludim, ako mi sestre nešto pomaknu isto poludim, ako primjerice idem po majicu i hlače u ormar, deset puta ga moram zatvoriti iako znam da sam ga i prvi put zatvorila. Isto tako i sa školskom torbom itd. Nemam sad neku jaču opsesiju tipa ono nešto za nesreću, one neke brojeve, pranje ruku itd. Većinom me muči sve što se nalazi u mojoj sobi, mislim ako bi ja vidjela da je u kuhinji jedna čaša malo ukoso naspram druge, ja ju ne bi složila ni ništa. Ako bi, primjerice, stol bio pomaknut isto me to ne bi mučilo, ali ako je u mojoj sobi nešto pomaknuto poludim. Isto tako, smeta mi prašina i 100 puta prođem po nekoj stvari da ju očistim od prašine iako je već nakon prvog i drugog puta očišćena. E sad, osim OKP-a, primijetila sam još dva poremećaja: Onaj neki ADHD i bipolarni poremećaj. Dosta sam hiperaktivna. Kad sjedim ne mogu biti na miru, uvijek ili tapkam nogom, nešto radim s rukama, vrpoljim se itd. Često zaboravljam stvari, trebam noć prije staviti neku bilježnicu u torbu i onda me zaokupi neka druga radnja i zaboravim uopće na to. I da, lako mi se odvuče pozornost na satu i teško se vratim u učionicu ponovno. Kad sam bila u dućanu, ostavila sam 200 kn na polici i izašla van. Uopće nisam primijetila da sam imala tih 200 kn. E sad, mene zanima je li to opasno ili ne?
Draga djevojko,

hvala ti što si se javila i podijelila svoje brige. Ako sam dobro shvatila, tijekom nastave iz psihologije spominjali ste opsesivno-kompulzivni poremećaj i ti si u opisima tog poremećaja pronašla neke oblike ponašanja koje vidiš i kod sebe, poput čišćenja, urednog slaganja stvari, zatvaranja ormara i slično. Također, spomenula si da kod sebe vidiš i neke osobine povezane s drugim poremećajima te se brineš i pitaš trebaš li ići psihijatru, iako smatraš da to ne utječe puno na tvoje funkcioniranje.

Za početak, opsesivno-kompulzivni poremećaj može poprimiti mnogo različitih oblika, ali najčešće se sastoji od ponavljajućih neugodnih misli, nakon kojih osoba izvodi neke radnje kojima nastoji zaustaviti pojavljivanje tih misli. Često osobe koje pate od tog poremećaja imaju osjećaj kao da se ne mogu oduprijeti tim radnjama jer ih one umiruju i smanjuju im brigu koju im neugodne misli stvore. Taj poremećaj zahtijeva stručnu pomoć psihologa ili psihijatra i drago mi je što Vam je psihologinja dala takve smjernice, a želim te pohvaliti zbog toga što otvoreno i spremno razgovaraš o psihičkom zdravlju. Iz opisa tvog ponašanja mi se čini da misli koje imaš ne štete tvom funkcioniranju, a kažeš i da ti se javljaju samo u određenim situacijama. Uz to, napisala si da poludiš ako ti netko dira stvari. Nisam sigurna kakav osjećaj ti se javi u toj situaciji pa se pitam misliš li možda na ljutnju. Opsesivno-kompulzivni poremećaj je češće povezan s osjećajima tjeskobe, brige i anksioznosti. Također,  on osobu ometa i smanjuje joj mogućnost svakodnevnog funkcioniranja. Ponašanja koja si opisivala i koja povezuješ s poremećajima, poput vrpoljenja, povremenog zaboravljanja ili manjka koncentracije na nastavi su ponašanja i situacije koje se ljudima mogu svakodnevno javljati i ne moraju nužno biti znak narušenog psihičkog zdravlja. Tek ako ih ima puno, ako su česta i ako se zbog njih osjećaš loše, zabrinuto ili tužno, mogu značiti da se događa nešto zbog čega je korisno potražiti pomoć. Pitam se što bi ti rekla i kako bi procijenila učestalost misli i osjećaja koje te brinu. Ako smatraš da ti je potrebna pomoć ili bi voljela provjeriti o čemu se radi, svakako te potičem da to podijeliš s nekom odraslom osobom ili da razgovaraš sa psihologinjom u školi ili s nekim drugim stručnjakom kako bi saznala nešto više o tome i čula kako oni vide tvoju situaciju. Odlazak psihologu ne znači da imaš neki poremećaj niti znači da će psiholog donijeti takav zaključak, a tebi možda bude korisno i umiri te.

Imaj na umu da je Hrabri telefon tu za tebe i da nam se uvijek možeš javiti ovim putem ili pozivom na savjetodavnu liniju za djecu na broj 116 111 koja radi svakim radnim danom od 9 do 20 sati. Ako ti više odgovara pismena komunikacija, možeš nam se javiti putem chat-a radnim danima od 15 do 19 sati. Rado ćemo razgovarati s tobom, čuti malo više o tome kako se osjećaš i pokušati ti pomoći.

Topli pozdrav ti šalje,