Znanost je dokazala: mlađa braća su sklonija problemima, a starija su pametnija
teen385
14.07.2017
Slika nije pronađena
Foto: Teen385
Oduvijek postoje razne teorije o tome kako redoslijed rađanja utječe na naše predispozicije i karakter, ali sada je to i znanstveno potvrđeno – mlađa braća stvarno jesu problematičnija, a starija pametnija.
Oduvijek postoje razne teorije o tome kako redoslijed rađanja utječe na naše predispozicije i karakter, ali sada je to i znanstveno potvrđeno – mlađa braća stvarno jesu problematičnija, a starija pametnija.
Istraživanje koje su zajedno proveli Sveučilište u Edinburgu, Analysis Group i Sveučilište u Sydneyu dokazalo je da prvorođena djeca imaju bolje kognitivne sposobnosti i veći kvocijent inteligencije od njihove mlađe braće jer ih roditelji više mentalno stimuliraju, piše Guardian. Razlike u inteligenciji su proučavali na uzorku od 5000 djece u periodu od rođenja do 14. godine, svake dvije godine, a u obzir su uzete i obiteljske i ekonomske okolnosti, odnosno mogućnosti.
I dok su sva djeca, neovisno o dobi i redoslijedu rađanja, dobivala otprilike jednaku količinu emocionalne potpore, sa starijima među braćom su se roditelji znatno više bavili, zaključili su znanstvenici.
Da su mlađi problematičniji, dokazao je Joseph Doyle u svojem istraživanju koje je iznio u znanstvenom članku 'Birth Order and Delinquency: Evidence from Denmark and Florida'. To naročito vrijedi za mušku djecu, a svoju tezu dokazao je na braći iz Europe i Amerike. Drugorođena muška djeca imaju 25 do 40% više šanse da će upasti u ozbiljne probleme u školi ili čak sa zakonom.
Zaključio je da je uzrok tome činjenica da roditelji mijenjaju svoj stil odgajanja s većim brojem djece, odnosno bivaju sve opušteniji i svakom djetetu individualno posvećuju manje pažnje. 'Prvorođeni imaju samo za uzore roditelje, a drugorođeni često njihovu stariju braću, što nije uvijek dobro', objasnio je Doyne za NPR.
No, to ne znači da ovi obrasci vrijede univerzalno, pa nemojte sad odmah brinuti. Situacija se može promijeniti ukoliko 'ulažemo' u sebe i radimo na sebi. Nitko ne mora postati delikvent ili ostati mentalno zakinut. To samo znači da redoslijed rađanja utječe na nas i više nego što smo mislili. Foto: Pixabay/Giphy