Iako se godišnje troše milijarde dolara na znanstvena istraživanja, ljudima su još neke osnovne znanstvene činjenice prava nepoznanica. Jedna od tih stvari je i, primjerice, koliko je Zemlji potrebno da se okrene oko Sunca.
Naime, istraživanje među Amerikancima pokazalo je da ih samo 53 posto zna da je za ovo potrebna jedna godina. Istraživanje je pokazalo i da njih 59 posto zna kako prvi ljudi i dinosauri nisu postojali zajedno na Zemlji te ih je svega 47 posto znalo da je čak 70 posto Zemljine površine prekriveno vodom.
Ne znamo kakva je situacija u našoj regiji, ali vjerujemo kako bi jedno takvo istraživanje zasigurno donijelo iznenađujuće rezultate. Stoga saznajte koje to znanstvene činjenice trebate znati iz opće kulture.
Zašto je nebo plavo?
Nebo vidimo plavo zbog efekta nazvano raspršivanje. Naime, Sunce mora proći kroz Zemljinu atmosferu koja je puna plinova i čestica te se oni prema svjetlosti ponašaju kao što loptica skače po fliper aparatu. Sunčeva je svjetlost puna različitih boja, ali plava ima najkraću valnu duljinu te kroz ovaj Zemljin filter prolazi lakše nego svjetlost s duljom valnom duljinom. Također, nebo se čini najplavljim u doba dana kada je Sunce najbliže nama, a ujutro i uvečer je najdalje te u to doba svjetlost mora dulje putovati do nas te plava boja svjetlosti manje dolazi do izražaja, što utječe na to da bolje vidimo i druge boje spektra.
Koliko je stara Zemlja?
Otkada je ljudi, postoje razna vjerovanja i teorije o tome. Primjerice, 1654. godine znanstvenik po imenu John Lightfoot napravio je kalkulacije na osnovi Knjige postanka iz Bliblije te zaključio kako je nastala točno u 9 sati ujutro 26. listopada 4004 godine prije Krista. Dakako, novija istraživanja pokazala su sasvim drugačije kalkulacije.
Naime, istraživanjem kamenja i još nekih stvari došlo se do zaključka da je Zemlja otprilike nastala prije 4,54 milijarde godina. Znanstvenici kažu da je ovo gotovo pa sigurno, odnosno mogućnost odstupanja je svega 1 posto.
Hoće li Sunce ikada prestati sjati?
Znanstvenici su procijenili da je Sunce nastalo prije kojih 5,5 milijardi godina. Ono je zvijezda koja se ponaša kao veliki reaktor, odnosno koristi vodik koji se nalazi u njegovoj jezgri, kojeg spaljuje i tako stvara svjetlost. Kada iskoristi sav vodik u jezgri, počet će koristiti onaj uskladišten u ostalim slojevima i to će biti početak kraja ove ogromne zvijezde. Pretpostavlja se da će se tada jezgra smanjiti, a ostali slojevi raširiti te će se Sunce pretvoriti u velikog crvenog diva.
Sve ovo će imati veliki utjecaj na sve planete, najvjerojatnije poguban. Sunce je sada negdje na polovici svoga života. Pretpostavlja se da će se stalno sve više zagrijavati, a za otprilike milijardu godina će biti oko 10 posto zagrijanije nego što je sada. Smatra se da će to biti dovoljno da ukuha mora, jezera i rijeke na Zemlji te ih isuši.
Kako rade magneti?
Obožavamo staviti magnete na vrata hladnjaka i uzimamo ih zdravo za gotovo, odnosno ne razmišljamo kako šljakaju. Evo kako – magnet je svaki predmet koji ima magnetsko polje, što znači puno elektrona oko sebe koji svi putuju u istom smjeru. Među njima postoje elektroni koji se vole skupljati u parove. Željezo i slični metali ima mnogo nesparenih elektrona koji jedva čekaju da se spare s drugim elektronima. Upravo oni djeluju kao magnet i zbog njih možemo stavljati ukrasne magnete na vrata hladnjaka.
Što uzrokuje dugu?
Nakon kiše, najčešće oluje, kapljice kiše znaju ostati zarobljene u atmosferi. One imaju drugačiju gustoću od zraka koji ih okružuje pa kada ih obasja Sunce ponašaju se kao male prizme, a svjetlost se kroz njih lomi na manje valne duljine te se reflektira na tlo. Sve ovo stvara spektar boja kojeg mi vidimo.
Što je teorija relativnosti?
Prije Einsteina svi su mislili da su prostor i vrijeme fiksni, odnosno ne mijenjaju se. On je iskoristio matematiku kako bi svima pokazao da je apsolutno gledanje na stvari velika iluzija. Pokazao je da se prostor može smanjiti, povećati ili savijati jednako kao što se protok vremena itekako može promijeniti s obzirom na to je li objekt pod jakom silom gravitacije ili se kreće velikom brzinom. Pojednostavljeno je to objasnio ovako: 'Kada muškarac sjedi s lijepom ženom jedan sat, to se čini kao minuta. Ali kada sjedi na vrućem štednjaku jednu minutu, čini se dulje nego jedan sat'.
Od čega su stvoreni oblaci?
Oblaci su vidljiva masa kristala vode ili kristalića leda ili mješavina te dvije stvari koja je zaustavljena iznad tla. Stvaraju se kada se digne vlažan i topao zrak, a kako se diže, dolazi u hladniji dio zbog čega se stvaraju kapljice i/ili kristalići, s obzirom na to koliko se ohlade. I eto oblaka!
Zašto voda na sobnoj temperaturi isparava?
Ovo ste već vjerojatno primijetili – kada dugo ostavimo vodu na sobnoj temperaturi, razina će se smanjiti, a da je nitko nije ni taknuo. Molekule vode se ponašaju kao leglo psića koji preskaču jedan preko drugoga i bore se za najbolju poziciju. Kako te molekule skaču, hvataju se za čestice u zraku, a što je zrak oko čaše vode suši, to više molekula vode skače i hvataju se za čestice zraka. To je proces isparavanja.
N.LJ.J.
Foto: Sxc.hu
