Riječi koje postoje u drugim jezicima, a kod nas ne
teen385
9.07.2013
Slika nije pronađena
Foto: Teen385
Ipak, iako se jezik stalno mijenja, još uvijek postoje riječi koje postoje u nekim drugim jezicima, a kod nas ne. Pogledajte video i zabavite se, uz prigodno objašnjenje...
Jezik je sustav komunikacije koji je sastavljen od pravila i znakova te se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja. Sastoji se od glasova, riječi, gramatičkih pravila, tonaliteta kojim se izgovaraju glasovi i riječi, a uz sve postoji i vizualna komponenta – gesta, stav ili pokret koji nadopunjuju riječi.
Stručnjaci se ne mogu usuglasiti o tome koliko se na svijetu govori jezika pa tako ta brojka varira od 5,000 pa sve do 7,000 jezika. Posebno je zanimljivo da postoje dijalekti nekog jezika koji su sličniji nekom drugom jeziku nego izvornom jeziku kojem pripadaju. Ovo je slučaj primjerice s nekim njemačkim dijalektima koji su sličniji nizozemskom jeziku nego njemačkom, iz kojeg potječu.
Također, postoje prirodni jezici, zapravo ih je većina takva, ali i umjetni, kao što je esperanto. Jezikoslovlje je znanost koja se bavi proučavanjem jezika, a filologija je znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih gramatičkih i književnih pojava. Jezik je živa materija i stalno se mijenja pa smo tako svjesni da su u naš jezik posljednjih desetljeća ušle mnoge strane riječi, prije svega iz engleskog jezika i udomaćile se.
Ipak, iako se jezik stalno mijenja, još uvijek postoje riječi koje postoje u nekim drugim jezicima, a kod nas ne. Pogledajte video i zabavite se, uz prigodno objašnjenje:
Sitzpinkler – njemačka riječ koja označava muškarca koji obavlja mokrenje u sjedećem položaju.
Točka – ova nam riječ dolazi iz ruskog jezika i iako mi imamo istu riječ, ona kod nas označava nešto sasvim drugo. U Rusiji označava tešku psihičku bol, žudnju za nečim, a zapravo se ne zna za čim, ukratko – žudnja radi žudnje.
Slampadato – riječ u talijanskom jeziku kojom se označava ovisnost o svjetlosti u solarijima.
Sgriob – ova riječ dolazi iz gaelskog jezika (a to je otočna grana keltskih jezika koja se govori od jugozapadne Irske preko otočja Mana do sjeverne Škotske), a označava svrbež gornje usnice netom prije nego se popije gutljaj dobrog viskija.
Gumusservi – turska riječ koja označava mjesečinu koja obasjava vodu, dakle odraz mjeseca u vodi.
Pisan Zapra – malajska riječ koja označava vrijeme potrebno da se pojede jedna banana.
Gigil – tagaloška riječ (tagaloški jezik se govori na Filipinima) koja označava nešto toliko slatko da ga odmah moraš uštipnuti.
Boketto – riječ u japanskom jeziku koja označava gledanje, zagledanost u daljinu bez razmišljanja.
Pesamenteiro – u portugalskom jeziku označava čovjeka koji odlazi na sahrane samo kako bi se ondje poslije najeo.
Shitta – u perzijskom jeziku ova riječ označava ostatke hrane od večere koji se jedu za doručak.
Kummerspeck – u njemačkom jeziku označava kilograme koje osoba nakupi zbog emocionalnog prejedanja. U doslovnom prijevodu bi se reklo – slanina žalosti ili žalosna slanina.
Bakku – shan – u japanskom jeziku riječ koja označava ženu koja je lijepa straga, ali kada joj vidite lice, shvatite da je ružna.
Backpfeifengesicht – u njemačkom jeziku opisuje lice kojem je potrebna šaka, dakle udarac šakom.
Manque – u francuskom jeziku označava osobu koja nije postala ono što je mogla postati.
Vybafnout – riječ iz češkog jezika koja označava skok ispred nekoga s riječju: 'Bu!'
Tsujigiri – japanska riječ koja označava testiranje novog mača na nekom slučajnom prolazniku.