Učenici se vesele radu, a učitelji ih žele naučiti da škola nije samo mjesto gdje se stječu akademska znanja
Iako domaćinstva kao obveznog školskog predmeta nema već godinama, u nekim se školama još uvijek izvodi kao izvannastavna aktivnost...
Među školama koje njeguju taj učenicima omiljeni predmet su zagrebačke škole Ivana Gundulića i Matije Gupca. Učenici su domaćinstvom oduševljeni, a nastavnici i ravnatelji s kojima smo razgovarali drže da bi ga što prije trebalo vratiti u školsku satnicu.
To će reći svi prosvjetari jer više nema predmeta, osim likovnog i tehničkog s po jednim satom tjedno, kojima se razvija fina motorika učenika. Učitelji na tehničkom nastoje da djeca što više rade rukama, ali to nije dovoljno. Nerazvijenost fine motorike vidi se na njihovu rukopisu i po (ne)spretnosti kad nešto trebaju napraviti. A oni nisu krivi za to jer vole raditi rukama, šiti, izrađivati, kuhati, objašnjava Višnja Reljić, ravnateljica OŠ Ivana Gundulića.
U razredu učiteljice Hajnalke Draganić bilo je veselo. Desetak učenika s pregačama nestrpljivo je čekalo izradu zdravih energetskih pločica. Volim kuhati, a i šivanje mi je zanimljivo. Radila sam fritule i bile su jako fine, prepričava najmlađa u skupini domaćinstva, sedmogodišnja Pia.
Kuhala sam juhu iz vrećice, kaže Agata.
Ja sam pekla palačinke, uzvraća Zsofi.
Ja znam ispeći jaja, na to će Marta.
Djeca na domaćinstvu, osim kuhanja, uče šivati i izrađivati božićne ukrase, igračke, šumeće kuglice za kupanje, uzgajaju cvijeće...
Sličnu atmosferu zatekli smo i u Osnovnoj školi Matije Gupca. Ni tamo ne dvoje da je domaćinstvo djeci potrebno. Škola ima zadrugu To je to u kojoj djeluje nekoliko različitih sekcija, od Špajze omame Štefice pa do Šašavih švelja. U sekciji Drumpo učenici rade zimnicu, bave se vrtlarstvom, sade buče, a onda kuhari pripremaju bučinu juhu i bučnicu, švelje se pobrinu za stolnjake i platnene torbe u kojima se to može nositi.
A šašave švelje Magdalena, Paula i Bruna najbolje izrađuju ukrase, torbe za plac, srčeka za Valentinovo, ukrasne jastučiće.
Još nismo radile haljine, kažu djevojčice. Osim ručno, naučile su šivati na mašinama, a u tome im pomaže nastavnica Ljerka Bušić Rihtarec.
Učenice Liza Baho, Ana Zlatevski i Yuxuan Cai peku kolače i kuhaju. Sve tri odlično govore engleski jezik, uče njemački, znaju hrvatski iako je Lizi materinski mađarski, a Yuxuan kineski.
Spremala sam štrudlu od višnje i jabuke, kolač od mrkve i jabuke, čokoladnu tortu. I doma radim kolače, pravim sve što sam naučila na domaćinstvu, kažeYuxuan, koja u Hrvatskoj živi dvije godine.
Domaćinstvo bih uvela kao obvezan predmet jer, recimo, djevojčice ovdje u kuhinji primjenjuju znanje stečeno na matematici. Važu, dijele, zbrajaju. Djeca trebaju prestati učiti samo teoriju, moraju razvijati kompetencije i vještine, pripremiti se za život, zaključuje glavna kuharica i slastičarka u sekciji Njam, inače nastavnica povijesti Jelena Penava.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Večernji list
foto: Shutterstock
Pročitajte još...
...Važnije su igra i izvanškolske aktivnosti: u Finskoj učenici ne dobivaju zadaću do srednje škole...
...Nitko nije iznad zakona: srednjoškolci napisali kaznu policajcima...
...Durica - lektira puna vršnjačke agresije i seksualnih sadržaja...
