Ovo su žene koje su svojim izumima promijenile svijet

Mnoga otkrića bez kojih ne bi mogli zamisliti moderni život možemo zahvaliti ženama, koje su se odlikovale iznimnom inteligencijom, ali i velikom dozom hrabrosti i upornosti.

Za neke ste tako sigurno već čuli, dok druge, čija imena su često, zahvaljujući okrutnom spletu okolnosti, nepravedno ostavljana po strani, nikada nisu doživjele zasluženu slavu i priznanje. Upravo zato vam donosimo zanimljive podatke o pravim heroinama, čiji izumi su zauvijek promijenili povijest. I to na bolje.

Lady Mary Wortley Montagu

U 18. stoljeću, plemkinja i spisateljica Mary Wortley Montagu, za vrijeme svog boravka u Turskoj, promatrala je lokalne žene koje su svoju djecu same cijepile kako bi ih zaštitile od virusa velikih boginja.

Mary, koja je i sama preboljela ovu bolest, odlučila je viđeni postupak  ponoviti i na svom sinu, a nakon što se on uspješno oporavio te razvio imunitet na bolest, Mary je po svom povratku u Englesku odlučila alarmirati javnost o postojanju efikasnog lijeka. Ubrzo je on usavršen i to po istom principu koji je opisalaMary,a njegovom uporabom spriječeno je širenje ove opake bolesti.

Hedy Lamarr

Poznata američka glumica četrdesetih godina prošlog stoljeća bila je smatrana najljepšom ženom na svijetu, ali ova junakinja filmova, uz veliku ljepotu,posjedovala je i uistinu genijalan um.

Hedy je bila velika protivnica fašističkih režima te je za vrijeme II. svjetskog rata otvoreno pomagala SAD. Godine 1942., zabrinuta radi rata koji je bjesnio u Europi, povukla se u svoju radnu sobu te napravila nacrt za daljinsko upravljanje torpedima.

Njezin je izum 1942. godine patentiran, a upravo se ta ista tehnologija i danas koristi u području mobilnih tehnologija. Iako za vrijeme života nije dobila priznanje za svoj izum, njoj u čast međunarodni praznik Dan izumitelja obilježava se 9. studenog, na dan njezina rođenja.

Mary Phelps Jacob

Ova snalažljiva dama početkom dvadesetog stoljeća izumila je grudnjak i tako spasila žene od muka koje im je zadavalo nošenje neudobnih korzeta. Mary je jednom prilikom kupila svilenu haljinu, a kada je shvatila da će joj korzet u njoj ružno stršati,svezala je dva svilena rupčića ružičastom vrpcom i prekrila njima grudi.

Svoj je patent kasnije prodala jednoj tvrtki, a zapamćena je kao pokretačica novog modnog razdoblja, koje je ženama osiguralo veću slobodu u odijevanju.

Stephanie Louise Kwolek

Prsluci neprobojni na metke spasili su živote mnogih policajaca i vojnika, a za njihovo otkriće zaslužna je upravo Stephanie Louise Kwolek. Ona je osmislila sintetski materijal kevlar, koji je pet puta jači od čelika, a istodobno iznimno lagan.

Izum je je patentirala 1966. godine, a ubrzo je započelo njegovo korištenje u proizvodnji nepropusnih prsluka, padobrana, raketa i raznih materijala. Stephanie Louise Kwolek je osim ovog patentirala još 28 drugih izuma.

Maria Sklodowska Curie

Prava pionirka na području kemije te prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu i to za otkriće novih kemijskih elemenata, radija i polonija. Rođena je u Poljskoj 1891., a sa samo 24 godine odlazi na Sorbonu kako bi studirala kemiju i fiziku. Tamo je upoznala i udala se za znanstvenika Pierrea Curiea, s kojim je zajedno proučavala radioaktivne elemente, posebno uranij. Par je ubrzo svijetu predstavio otkriće novih elemenata, radija i polonija, koji je ime dobio po njenoj voljenoj domovini Poljskoj.

Marie Curie umrla je 1934. godine od leukemije, koja je nastupila radi duge izloženosti radioaktivnim elementima. Godinu dana nakon smrti Marie, njena starija kćer Irene Joliot-Curie  uspješno je nastavila majčinim stopama, osvojivši Nobelovu nagradu za kemiju.