U posljednjim danima svibnja u 74 škole uključene u eksperimentalni program Škola za život provedeno je prvo nacionalno istraživanje po PISA konceptu. Glavni je cilj bio provjeriti kakve rezultate postižu učenici Škola za život, reformskog projekta koji vodi ministrica Blaženka Divjak, kada je riječ o kompetenciji rješavanja problema.
Rezultati 'prve hrvatske PISA-e' su, nažalost, loši. Istraživanje je proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) 27. i 28. svibnja, a u njemu je sudjelovalo 6952 učenika prvih, petih i sedmih razreda osnovnih te prvih razreda srednjih škola, koji su prošlu školsku godinu učili po novim kurikulumima, piše Jutarnji list.
Rezultate istraživanja NCVVO-a kažu: 'Rezultati pokazuju da je dominantna razina na kojoj učenici rješavaju probleme ona osnovna'. Riječ je o razini na kojoj učenici uspijevaju riješiti samo jednostavne problemske zadatke, one koji sadrže jedan uvjet ili zahtijevaju provedbu samo jednog koraka. Ekvivalent osnovne razine u našem sustavu ocjenjivanja bila bi ocjena dovoljan. Prema izvješću NCVVO-a, čak 86,5 posto učenika prvih razreda srednjih škola nalazi se na osnovnoj razini, dok je na naprednoj razini njih manje od jedan posto (0,8). Ispod osnovne je razine (što je pretočeno u ocjenu, nedovoljan) 6,5 posto učenika. Pritom je više od 70 posto učenika prvih razreda srednjih škola u upitniku nakon ispita odgovorilo kako im je ispit bio srednje težak, lagan je bio za njih 20-ak posto, dok je tek oko deset posto učenika ustvrdilo da je ispit težak.
Rezultat da su učenici u Hrvatskoj na relativno niskoj razini sposobnosti rješavanja problema dobrim se dijelom poklapa s rezultatima PISA istraživanja provedenog 2012., a čija je domena također bila rješavanje problema. Tada je utvrđeno da su rezultati hrvatskih učenika ispod prosjeka EU.
Zadaci su ispitivali koliko su učenici sposobni razumjeti problem i kako dolaze do rješenja, a pritom su sadržajem bili bliski životnim situacijama. Neka od područja bila su: zdravlje, odnos prema okolišu, društveno odgovorno ponašanje, energija, tvari, čitanje i prikazivanje podataka. Nastavnici koji su imali prilike vidjeti zadatke tvrde da je riječ o iznimno kreativnim i zanimljivim zadacima na kakve se u Hrvatskoj dosad nije moglo naići u udžbenicima, radnim bilježnicama i drugim obrazovnim materijalima. Učenici su ispit rješavali na računalima, zbog čega je riječ o prvom nacionalnom online ispitivanju koje se temelji na konceptu rješavanja problema i uključuje inovativne forme zadataka.
'Koncept zadataka rješavanja problema traži originalnost u pristupu i nije ih potrebno uvježbavati na nastavi, ali strategije u nastavi bi trebale razvijati interkurikularni pristup problemima, kreativnost u mišljenju te poticati razvoj metakognitivnih vještina. To bi zasigurno povećalo uspješnost rješavanja ovakvih zadataka', objašnjava Natalija Ćurković.
Ministrica Blaženka Divjak rezultate istraživanja jučer je nazvala preliminarnima, a rezultati - budući da je riječ o prvom istraživanju - služe kao ishodište da se utvrdi kako uopće mjeriti kompetenciju rješavanja problema u narednim godinama.
'Naš obrazovni sustav nije usmjeren na rješavanje problema, a ta je kompetencija izuzetno važna za reformski paket. Riječ je o vrlo kompleksnim pokazateljima koji nisu nužno vezani uz kurikulume, niti uz samo jedan segment provjera. Niz je drugih faktora koji onemogućavaju viši kognitivni razvoj učenika' izjavila je za Jutarnji list.
Foto: Freepik – katemangostar
M.T./ Izvor
Pogledajte još:
Strukovne srednje škole su opet IN – učenici ih upisuju sve više, a ove su najpopularnije
Učenici ove godine izostali preko 30 milijuna sati! Jedna je županija vodeća po broju izostanaka
Oborili rekord: Maturanti ovogodišnju državnu maturu napisali najgore ikad!
