Dolce vita - taj divni svijet slatkiša

Kada je riječ o slatkišima - njih svi jednako vole: i stari i mladi i bake i djedovi. Nije bitno radi li se o bombonima, kolačima ili svima nama jako dragoj čokoladi - slatkiši su omiljeni u modernom, kao što su bili i domorodačkom, tradicionalnom društvu.

Povijesno, gotovo svaki narod je imao neku svoju specifičnu vrstu slatkiša, koja se ipak malo razlikuje od današnjih. Međutim, većini slatkiša je zajednički jedan jako bitan sastojak, a to je, naravno - šećer. Već su Iranci, 500 g. pr. n. e. poznavali postupak za dobivanje šećera u čvrstom stanju, dok su Egipćani, umjesto šećera, koristili med. Europa pak, dosta kasno, započinje s prvom prozvodnjom slatkiša, tek u 17. stoljeću. Maple syrup ili javorov sirup karakterističan je za područje Sjeverne Amerike i Kanade - od njega su se radili bomboni, a i danas ima veoma važnu ulogu u prehrani i proizvodnji najraznovrsnijih slatkiša.

Naravno, pretjerano konzumiranje  slatkiša nije dobro za zdravlje, ali ovaj put ćemo se fokusirati na samo dobre strane ovih neodoljivih slastica. Pa, prepustimo se uživanju.

Sladoled

Navodno je nastao u Kini, a u Europu je stigao upravo zahvaljujući Marcu Polu. Ali, neki smatraju da je pradomovina sladoleda područje današnje Italije gdje se o njemu govori kao o najdražem desertu rimskog cara Nerona. Iz Italije se proširio po čitavoj Europi, a i po zemljama Novog svijeta.

Danas su nam na raspolaganju najrazličitiji okusi - voćni, mliječni, čokoladni. Sladoled u kornetu, na štapiću ili u čašici, izbor je zbilja raznolik. Jedan od najpopularnijih deserta od sladoleda je svakako banana - split u kojemu kombinacija voća i sladoleda pruža neponovljiv užitak.

Bomboni

Tvrdi, meki ili pak karamele najrazličitijih okusa, bomboni su prisutni u ljudskoj civilizaciji još od prapovijesti. U Americi su jako popularni salt water taffies, ali nisu slani kako im ime kaže. Kod nas su omiljeni gumeni bomboni - medvjedići, zmijice, kiseli ili slatki.

Praline

O čokoladi i svim njezinim čarima smo već iscrpno pisali, a ovaj put ćemo se osvrnuti na praline, tj. čokoladne bombone. Zemlja koja je najpoznatija po tradiciji proizvodnje ovih divnih zalogaja jest Belgija. Praline nastaju tako da se najkvalitetnijoj čokoladi dodaje kandirano voće, orašasti plodovi, kokos i različita druga punjenja. Smještanjem u odgovarajuće kalupe i hlađenjem na određenoj temperaturi nastaju prava mala umjetnička djela.

Šećerna vuna

Slastica bez koje ne prolazi niti jedan sajam, cirkus ili posjet lunaparku. Iako, zbog ogromne količine šećera, opasna za dječje zube, stroj za spravljanje šećerne vune, izumio je ni više ni manje, nego - stomatolog. Zanimljivo, zar ne?

Puding

Iako se isprva pripremao kao mesni, danas je najpopularniji slatki puding. Danas, kada su nam na raspolaganju industrijski, neki ipak još uvijek sami rade ovu finu slasticu. Vanilija, čokolada ili malina - nije važno, svi su jednako dobri.

Ušećerene jabuke

Karakteristične za Sjedinjene Američke Države, ali su vrlo popularne i kod nas. Jabuke, šećer, karamela - što više treba za savršen desert.

Žvakaće gume

Iako se ne mogu svrstati u deserte, priča o slatkišima bi bila nepotpuna bez žvakaće gume. Potječe još iz antičke Grčke, a prva moderna proizvedena je sredinom 19. stoljeća. Različitih boja, mirisa i okusa, sa sličicama i u najšarenijim omotima žvakaće gume su zasigurno najslađa napast.

I tako bi se naša priča mogla nastaviti do beskonačnosti. Nismo spomenuli kekse, medenjake, torte, kolače, lizalice, slatki korijen, čokoladna jaja, slatke namaze... Ali, to nam je dovoljan materijal za neku novu priču. Za kraj, jedna prigodna...

...i, uživajte u slatkišima. Umjereno, naravno.