Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja koja sadrži popis deficitarnih (traženih) i suficitarnih (teško zapošljivih) zanimanja za 2018. godinu po županijama.
'Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe', objašnjava HZZ u Preporuci.
Ona služe i vama da lakše odaberete svoje buduće zanimanje i kreatorima obrazovnih politika da lakše odrede upisne kvote. A upravo krivi odabir zanimanja i neusklađenost obrazovnog sustava sa sustavom rada neki su od krivaca za veliku nezaposlenost u Hrvatskoj, a s druge strane, za neka zanimanja nema dovoljno kandidata, odnosno radnika.
Sve su rjeđa vrsta strukovno obrazovani radnici, poput kuhara, mesara, konobara, zidara, a sve više nas ima visokoobrazovanih. Ne tvrdimo da takvih ne treba – a to nije ni HZZ utvrdio.
Primjerice, u Zagrebu od visokoobrazovanih zanimanja nedostaje liječnika, diplomiranih matematičara, fizičara, kemičara i biologa nastavničkog smjera, glazbenih pedagoga, diplomiranih strojara i diplomanata računarstva, germanista i logopeda. Od zanimanja za koje je potrebno završiti samo trogodišnju školu nema dovoljno mesara, tesara, limara, zidara, kuhara, pekara, vodoinstalatera, autolakirera, dimnjačara i sličnih zanatskih zanimanja. U Zagrebu također nedostaje medicinskih sestara i tehničara, a stručni studiji se uopće ne traže.
Općenito je u Zagrebu previše studenata politologije, novinarstva, filozofije, tekstilnog i modnog dizajna, grafičke tehnologije, tekstilne tehnologije i inženjerstva, agronomije, prometa, veterinarske medicine, poslovne ekonomije, urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša. Ti ljudi u Zagrebu će nešto teže naći posao, pa vam HZZ preporučuje da ova zanimanja izbjegavate.
A da biste saznali koja zanimanja su najtraženija u vašoj županiji, bacite oko na Preporuku dostupnu na službenim internetskim stranicama HZZ-a.
U Hrvatskoj je trenutno 194.756 nezaposlenih osoba, 16.758 slobodnih radnih mjesta i 6533 aktivnih oglasa. Pa nemojte kasnije reći 'nismo znali'.
Foto: HZZ/Giphy/Visual Hunt/Profimedia/Unsplash
M.Z.
Pročitajte još:
Iz srednjih škola izbrisano 41 zanimanje – pogledajte što ekipa ne želi raditi
Osnovnoškolci – pripazite! Ako upisujete gimnaziju, bit će vam teško pronaći posao
KVIZ: Koji neobični posao trebaš raditi?
