${intro}
22.03.2021
Slika nije pronađena
U jeku pandemije, početkom godine, svaki peti srednjoškolac bio je depresivan, no stanje je sada još gore: psihijatrijski odjeli za djecu i mlade posljednjih tjedana preplavljeni su pacijentima, a broj hospitalizacija adolescenata zbog depresije i suicidalnog ponašanja dramatično raste.
Mjeseci on-line nastave, drastične promjene u funkcioniranju društva i obitelji i zatvorenost u četiri zida ostavili su traga na mladima, kojima će – ističu stručnjaci – tek kad pandemija prođe biti teško nositi se sa životnim problemima i obavezama koje ih čekaju. U Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu od posljednjeg popuštanja mjera uočljivo se, kaže, povećao broj pacijenata, pa i onih hospitaliziranih. Najčešće su to adolescenti koji dolaze zbog depresije i suicidalnih misli i ponašanja. Njihov je broj u odnosu na doba lockdowna peterostruko veći, a u odnosu na razdoblje prije pandemije takvih je pacijenata dvostruko više, ističe dr. sc. Josip Podobnik.
'Doba COVID-19 pojednostavljuje društvenu i kognitivnu shemu, makar svi na neki način ludujemo. Ali je to, tako da kažem, društveno prihvatljivo. Onda se i ta mentalna problematika manje vidi i većina mentalnih poremećaja zapravo funkcionira bolje. Nema pritiska škole, ide se na online, ne morate ići na posao, država se brine o vama… Kad se to popusti, onda se poremećaji javljaju većom snagom jer treba nadoknaditi propušteno. I u radnim uvjetima i u školskim uvjetima. I sada zato imamo nagli, upadljivi porast svih oblika mentalne simptomatike, uključujući depresivnost i suicidalnost', priča za Novi list Podobnik. Može se reći da je mentalnih problema danas deset puta više nego za vrijeme lockdowna, a u odnosu na vrijeme prije COVID-19 pacijenata je dvaput više.
Najveće probleme u postcovid razdoblju, kaže, imat će oni najosjetljiviji: tinejdžeri koji su i ranije bili depresivni, skloni samoozljeđivanju, nestabilni… Teškoće će osjetiti i oni koji su se tijekom pandemije 'prikrili', dakle mladi koji pate od socijalne fobije, mladi delinkventi… Na posebnom udaru su djevojke, jer je autodestruktivnost, samoozljeđivanje i depresivnost tipičnije za njih, dok je agresivnost prema van karakteristična za muški spol, kako piše Novi list. 'Kad je u pitanju suicidalnost, autodestrukcija, samoozljeđivanje, treba uvijek stanje shvatiti krajnje ozbiljno. Ne postoji nitko tako pametan da može predvidjeti koji će slučaj završiti tragično, a koji neće. Ne postoji takav mozak koji to može reći. Tinejdžer koji se čini bolji, može prije počiniti suicid nego onaj koji je neprekidno u riziku. Svaki takav slučaj treba ozbiljno shvatiti i potražiti pomoć stručnjaka. To je nešto što treba liječiti, a to se ne može doma', upozorava Podobnik.
Pogledajte još:
Učenik iz Osijeka u školi napravio improvizirani roštilj da si podgrije burek – završio je s ukorom
Predlaže se uvođenje novog obaveznog predmeta u škole – o njemu se priča već neko vrijeme
Više iz rubrike
