${intro}
6.06.2025
Tužna djevojka s mobitelom
komentari
Depresija se rijetko pojavljuje iznenada. Češće se razvija polako, kroz duže razdoblje, često pod utjecajem svakodnevnih navika koje smatramo bezazlenima ili "normalnima". Mnoge od tih navika nisu uzrok same depresije, ali mogu biti okidači ili čimbenici koji je pogoršavaju. Problem je što ih s vremenom prestajemo primjećivati, iako nam štete.
Neke stvari radimo gotovo automatski – previše sjedimo, premalo spavamo, stalno provjeravamo mobitel ili ne nalazimo vremena za sebe. Na prvu djeluju bezopasno. No kad se zbroje i ponavljaju danima, tjednima ili mjesecima, mogu značajno utjecati na mentalno zdravlje.U nastavku donosimo 15 navika koje se često provlače kroz svakodnevicu, a s vremenom mogu pridonijeti razvoju depresije.
1. Nedovoljno sna
Kroničan manjak sna smanjuje otpornost na stres i slabi kognitivne funkcije. Često vodi do razdražljivosti, problema s koncentracijom i emocionalne nestabilnosti. Dugoročno može povećati rizik od depresivnih epizoda.
2. Previše vremena na društvenim mrežama
Društvene mreže potiču uspoređivanje s drugima, što može utjecati na samopouzdanje. Osobe koje ih često koriste prijavljuju niže zadovoljstvo životom. Također, pretjerano skrolanje smanjuje fokus i udaljava od stvarnih društvenih kontakata.
3. Fizička neaktivnost
Tjelesna aktivnost dokazano ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Nedostatak kretanja povezuje se s padom energije i osjećajem beznađa. Osobe koje se ne kreću dovoljno češće razvijaju simptome depresije.
4. Loša prehrana
Neuravnotežena prehrana, posebno ona bogata šećerom i prerađenom hranom, utječe na rad mozga i hormone. Nedostatak ključnih nutrijenata može negativno utjecati na raspoloženje. Prehrambene navike povezane su s pojavom tjeskobe i depresije.
5. Izbjegavanje društvenih kontakata
Povlačenje iz društva često se događa postupno. Iako samoća povremeno može biti korisna, dugotrajna izolacija povećava osjećaj usamljenosti. To dodatno pogoršava depresivno stanje i otežava povratak u društvo.
6. Potiskivanje emocija
Ignoriranje vlastitih osjećaja može dovesti do većeg pritiska. Umjesto da se emocije prorade, ostaju "zarobljene" i stvaraju mentalno opterećenje. S vremenom to može dovesti do osjećaja praznine ili iscrpljenosti.
7. Perfekcionizam
Stalna potreba da sve bude savršeno stvara kontinuirani stres. Kad osoba ne uspije ispuniti vlastita (često nerealna) očekivanja, pojavljuju se frustracija i razočaranje. Takvo ponašanje dugoročno šteti mentalnom zdravlju.
8. Gubitak rutine
Neredovit dnevni ritam može izazvati osjećaj izgubljenosti i neorganiziranosti. Stabilna rutina pomaže u reguliranju raspoloženja i olakšava funkcioniranje. Bez osnovne strukture u danu, lako je izgubiti motivaciju.
9. Neprestani rad bez odmora
Rad bez jasnih granica povećava rizik od izgaranja. Osobe koje stalno "gore" na poslu često zanemaruju vlastite potrebe. S vremenom to vodi do emocionalne iscrpljenosti i osjećaja beznađa.
10. Odbacivanje hobija i interesa
Zanemarivanje aktivnosti koje donose zadovoljstvo vodi u emocionalno "prazan hod". Kad iz svakodnevice nestanu stvari koje volimo, gubi se osjećaj ispunjenosti. To otvara prostor za pad raspoloženja i depresiju.
11. Samokritičnost
Stalno preispitivanje i negativan unutarnji govor štete samopouzdanju. Osobe koje same sebe omalovažavaju češće razvijaju osjećaj krivnje i bezvrijednosti. To može postati temelj depresivnih misli.
12. Odugovlačenje
Odgoda obaveza stvara dodatni stres, posebno kad se zareda više propuštenih zadataka. Odugovlačenje može djelovati bezazleno, ali često vodi do preopterećenosti i gubitka kontrole. Taj začarani krug lako utječe na mentalno stanje.
13. Manjak boravka na otvorenom
Priroda ima dokumentirane antistresne učinke. Ljudi koji redovito borave na otvorenom uživaju bolje raspoloženje. Nedostatak izlaganja sunčevoj svjetlosti također može negativno utjecati na razinu serotonina.
14. Konzumacija alkohola kao način "opuštanja"
Alkohol može kratkoročno ublažiti stres, ali dugoročno pogoršava simptome depresije. Poremećaji spavanja i promjene u kemiji mozga dodatno pogoršavaju emocionalno stanje. Alkohol često prikriva, ali ne rješava problem.
15. Odbijanje razgovora ili traženja pomoći
Izbjegavanje razgovora o problemima povećava osjećaj izoliranosti. Mnogi ljudi misle da moraju sve sami – što dodatno otežava situaciju.
Više iz rubrike
