Institut za društvena istraživanja (IDI) je u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu proveo istraživanje u 28 osnovnih škola u Zagrebu pod nazivom “Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)”.Prvi nalazi objavljeni su jučer, 11. rujna na službenim stranicama Instituta (
idi.hr).
Studija je provedena na uzorku od 1050 učenika sedmog razreda i 1062 učenika četvrtog razreda, a rezultati pokazuju da mlađi pokazuju višu razinu optimizma po pitanju svojih mogućnosti i budućnosti Hrvatske i svijeta.
Stariji i bolji učenici sedmog razreda nešto su kritičniji, vjerojatno pod utjecajem medija, roditelja i okruženja. Oni najpozitivnije procjenjuju budućnost Europe i svijeta, a budućnost Hrvatske procjenjuju lošom.
'Učenici četvrtog razreda još nemaju razvijeno realno sagledavanje stanja u društvu. To nije neobično s obzirom na njihovu dob.
Učenici sedmog razreda, putem razgovora s članovima obitelji i vršnjacima te kroz medije, stječu bolji uvid u društveno stanje. Pretpostavljamo da bi u uzorku srednjoškolaca očekivanja vezana uz budućnost bila još negativnija nego ona učenika sedmog razreda', objasnio nam je Josip Šabić, suradnik na projektu.
Zanimljivi su i rezultati koji pokazuju ono što učenici sedmog razreda traže od budućeg posla – najbitnije im je da rade ono što vole, a potom i sigurnost posla. Naravno, žele posao koji je dobro plaćen i koji im omogućuje razvoj i većinom su 'timski igrači'. Samostalnost, poduzetnost i proaktivnost u poslu su im relativno nebitni, kao i eventualna slava koju bi im posao mogao donijeti.
Trenutne preferencije u vezi s budućim poslom sugeriraju da učenicima nedostaje poduzetničkog duha. Međutim, oni kroz srednjoškolsko i visoko obrazovanje stječu dodatne kompetencije i povjerenje u vlastite sposobnosti te se upoznaju s mogućnostima i preprekama na tržištu rada. Stoga je vjerojatno da će se dio njih ipak orijentirati ka realizaciji vlastitih projekata i ideja.
Pritom je izrazito važno ono što i sudionici našeg istraživanja sami prepoznaju – da odaberu ono što vole i u čemu će se rado razvijati', utješno je prokomentirala Jelena Matić, suradnica na projektu.
Veliku važnost pridaju obrazovanju – čak 75% ispitanika želi završiti fakultet, iako neće svi uspjeti, sasvim je izvjesno. Strukovno obrazovanje relativno je nepopularno i čini se da su o njemu učenici premalo informirani.
'
Istraživanje je pokazalo da su čak i učenici sedmog razreda, kojima se odluka o odabiru srednje škole poprilično približila, nedovoljno informirani o tome koje srednje škole postoje, posebno kad je riječ o strukovnim školama. Kako bi mogli donijeti informiranu odluku o odabiru škole, važno je da učenici na vrijeme dobiju kvalitetne informacije o srednjoškolskim programima.
Smatramo da bi bilo najprikladnije kada bi informacije o mogućnostima u svijetu rada dobivali u svojoj školi. Naravno, ovaj proces trebao bi biti koordiniran u dogovoru s ministarstvima obrazovanja i rada', složili su se oboje naših sugovornika, Josip Šabić i Jelena Matić.
Foto: Pixabay / Idi.hr
M.Z.Pročitajte još:
[ANKETA] Budi dio velikog istraživanja - koji će fakulteti ove godine biti najpopularniji u Hrvatskoj?
Koliko prepisuju učenici u Hrvatskoj i gdje najviše? Istraživanje u četiri županije je otkrilo puno toga
Srednjoškolci iz ovih hrvatskih gradova slabo čitaju i slušaju cajke
NE MOGU SVI PRIČATI O OVIM TEMAMA
Tipovi razgovora koje mogu voditi samo dovoljno zrele osobe – 7 tema koje pokazuju vašu zrelost
NOVA FRIZURA ZA JESEN
Top 12 trendi frizura koje možete odnijeti svom frizeru ako tražite ideje za promjenu izgleda
NIJE LOŠE IMATI IH NA UMU
Modni savjeti za jesen koji će vam pomoći izgledati najbolje moguće: Ovih 11 svi trebaju znati