Istraživanje je proveo HBSC (Health Behaviour in School-Aged Children) u suradnji s WHO Regional Office for Europe u 48 zemalja svijeta na 7000 tinejdžera u formi ankete od 90 pitanja, a rezultati će biti objavljeni kasnije ove godine. Ipak, već se zna u kojoj zemlji žive najsretniji mladi ljudi.
Riječ je o Nizozemskoj, u kojoj kvaliteta života i zadovoljstvo građana raste iz godinu u godinu, piše The Guardian. Rezultati te studije su u skladu s istraživanjem koje je 2016. godine proveo nizozemski zavod za statistiku, a koje je uključilo 4000 osoba u dobi od 12 do 25 godina. Oni su rangirali svoj osjećaj sreće na razini 8,4 od maksimalne deset. Nizozemska je puno razvijenija zemlje od Hrvatske, stoga ni ne čudi da im mi ni ne konkuriramo. Za zadovoljstvo građana su zaslužne prvenstveno društvene okolnosti – nezaposlenih je malo, nejednakost je mala, gospodarstvo je zdravo, lake droge legalne.
Ipak, postoji silazni trend kada je u pitanju konzumacija alkohola, cigareta i droga u godinama od 12. do 16., kao i ostala rizična ponašanja (poput tučnjava i vršnjačkog maltretiranja). Seksualna edukacija počinje u četvrtoj godini, a natpisi u školama (koje su skoro sve javne) ohrabruju osobe različitih seksualnih opredjeljenja da se otvoreno izjasne o svojoj seksualnosti. Broj trudnoća u tinejdžerskim godinama je najniži u Europskoj uniji, piše Jutarnji.
Ova zemlja sa 17 milijuna stanovnika je očito pronašla recept za uspjeh, a prokomentirala ga je i dr. Simone de Roos, istraživačica na Nizozemskom institutu za socijalna istraživanja. 'Mislim da djeca iz Nizozemske generalno imaju podršku kod kuće, od strane prijatelja, kao i u školi. Roditelji u Nizozemskoj daju puno podrške i nisu skloni pretjeranoj kontroli svoje djece. Učitelji nisu autoritarni, nego prihvaćaju osjećaje učenika, a učenici vjeruju učiteljima'. Mladi Nizozemci, osim toga, nisu pretili, doručkuju radnim danima, ne osjećaju toliki pritisak zbog školskih obaveza, rijetko imaju seksualni odnos prije 15. godine i u razredu si redovito pomažu, ljubazni su jedni prema drugima...
U rječniku odraslih osoba ne postoji naredba 'budi dobar/dobra'. Ravnatelj World Database of Happiness, profesor Ruut Veenhoven, tvrdi da su djeca zbog toga manje pod pritiskom i brže se osamostaljuju jer rano počinju razmišljati svojom glavom. Nisu opterećeni društvenim normama, mogu raditi što žele i ono što ih usrećuje. Umjesto 'bravo, bio si dobar dečko' (što nama više zvuči kao pohvala za psa, nego za dijete), mali Nizozemci će čuti 'bravo', 'dobro odrađeno', 'hvala ti'. Sami biraju svoju budućnost i pritom su sretni...
Zanima nas bi li sličan princip funkcionirao i u Hrvatskoj pa smo pripremili kratku anketu...
Foto: Giphy/Profimedia
M.Z.
Provjeri još...
SUPERODLIKAŠI Otkriveno u kojem hrvatskom gradu najviše učenika ima prosjek 5,0 i kamo idu dalje
