Ponekad se čini kao da se u sve aspekte naših života uvukla depresija. Vrijeme je tmurno i sivo i depresivno, onda smo i mi depresivni jer “meteoropatimo”, za lijepog vremena depresivno je sjediti u školskim klupama, depresivno je kad nam se zareda nekoliko loših događaja, kad nas naljute frendovi i obitelj, kad nas simpatija ne “ferma” 10%, kad shvatimo da su nam noge ili ruke mlohave, a stiže proljeće…
Koristimo li tu riječ prečesto ili smo pali pod sve snažniji utjecaj medicine i farmaceutske industrije koje su depresiju proglasile bolešću suvremenog čovjeka?
Jasno je da je riječ depresija ušla u svakodnevni riječnik i da je olako koristimo. Zbog toga je dr. Petar Bilić jučer, 18. veljače, na Sveučilištu u Dubrovniku održao predavanje na ovu temu, a osmislio mu je i dopadljivi naziv: “Depresija je in, jesi li ti out?”, objavljuje portal Oko.hr.
“Zabrinjava pojava depresije kod sve mlađih pacijenata, što uz porast oboljelih na godišnjoj razini i činjenicu da Hrvatska pati od manjka kvalificiranih kadrova otežava liječenja”, smatra dr. Bilić.
Osim kao zasebna pojavnost, depresija se pojavljuje i kao pratitelj drugih bolesti, poput srčanih i moždanih udara, oboljevanja od tumora i slično.
Ono što je istaknuto kao posebno alarmantan podatak jest činjenica da se Hrvatska suočava s kroničnim manjkom pshoterapeuta, dok je broj oboljelih od depresije oko 200 tisuća! No, kako je istaknuo dr. Bilić, nije riječ o točno određenom broju, već samo o broju prijavljenih slučajeva, dok je stvarna brojka još i veća. Zbog nedostatka kadra, depresija se najčešće liječi lijekovima (farmakoterapija), što nije uvijek najbolje rješenje.
“Depresiju je teško dijagnosticirati, ona nema manifestacije kojima se može determinirati ili ograničiti, od nje boluju različiti profili ljudi, različitih struka i obrazovanja, od majki, muškaraca koji su pred otkazom, a nedavno sam imao slučaj časne sestre koja je bolovala od depresije i bila suicidalna“, opisao je psihijatar svoja iskustva.
Kad govorimo o depresiji, riječ je o psihijatrijskom poremećaju koji se manifestira na različite načine - od promjena u izgledu, promjena u teku, od gladovanja do prejedanja, nesanici i hipersomniji, zato je teško postaviti dijagnozu. Uzroci depresije mogu biti biokemijski, socijalni, psihodinamski i bihevioralni“, pojasnio je kompleksnost depresije dr. Bilić.
Iako je depresija očigledno danas in, ne treba zaboraviti da se radi o teškoj bolesti, kompleksnoj i dugotrajnoj što se liječenja tiče, stoga dobro razmislite o tome kad se sljedeći put potužite da ste – depresivni. Budite sretni ako samo pretjerujte, a ako vam se čini da je vaše stanje ipak ozbiljnije potražite stručnu pomoć, posebice onih liječnika koji će s vama – razgovarati.
L.B.
