Koju god opću gimnaziju da upiše, učenik će imati mogućnost izbornosti između osam modula obrazovanja: čak četri među njima su u STEM području, tri u društveno-humanističkom te jedan umjetnički.
Izaberu li STEM područje, učenici dobivaju mogućnost usmjerenja na inženjersko, biomedicinsko, prirodoslovno ili ekološko područje interesa. U društveno humanističkom modulu razdvaja se društveni smjer od humanističkog, a treći je jezični piše Jutarnji list.
'Ovime opća gimnazija postaje gimnazija kasnije orijentacije, s obzirom na to da se učenicima otvara mogućnost izbornosti nakon završenog drugog razreda gimnazije. Ostale gimnazije - jezične, prirodoslovno-matematičke i klasične, postaju gimnazije ranije orijentacije, po završetku osmoga razreda' objašnjava Boris Jokić, voditelj kurikularne reforme, koja bi s eksperimentalnom fazom uvođenja novih kurikuluma trebala započeti iduće školske godine - ako nam država, dodaje Jokić, bude pametna.
Izbornost bi u gimnazije trebala ući postupno, u narednom petogodišnjem periodu.
Za svaki od modula u općoj gimnaziji predviđena je tjedna satnica od 10 sati u trećem i četvrtom razredu (pet po svakome), pri čemu će gimnazijalcima biti ponuđena i dodatna četiri sata tjedno slobodnog izbora poučavanja u nekom od predmeta koji nisu u odabranom modulu. Svaki đak imat će obvezu odabrati jedan takav predmet.
'Treći i četvrti razred upravo zbog izbornosti postaju jedinstven obrazovni ciklus' kaže Jokić. Učenici koji se opredijele za određeni modul dublje će ulaziti u predmete koje su izabrali i koji su njihov interes, dodaje.
U ovakvoj strukturi satnice otvorio se prostor za uvođenje novoga predmeta u drugome razredu opće gimnazije. Riječ je o predmetu predloženog imena - životne vještine i karijere (Life Skill).
'Taj novi predmet bit će usmjeren životnim problemima, profesionalnoj i obrazovnoj orijentaciji. Kroz njega bi se gimnazijalci upoznali s karijernim mogućnostima, odnosno posljedicama odabira svog modula obrazovanja' tvrdi voditelj kurikularne reforme.
Ovakva promjena u gimnazijama ima za cilj jačati znanja i vještine učenika za koje je učenik zainteresiran i s kojima je moguće daleko više produbiti znanja iz područja čiji nastavak planira u visokom obrazovanju.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Foto: Shutterstock
Izvor: Jutarnjilist
I.N.
Pročitajte još:
Promjene u gimnazijama: uvođenje prakse i ukidanje određenih predmeta – da ili ne?
Novi školski pravilnik: za objavu snimke profesora na YouTube-u letite iz škole!
Nasilje u školama – koje su zagrebačke škole najgore?
