Cyberbullying je česti krivac za samoubojstva djece i tinejdžera jer je sada postalo nemoguće pobjeći od zlostavljača. Prije nekoliko desetljeća, mogli smo se odmaknuti od zlostavljača odmaknuti i utjehu potražiti kod kuće, a sada sve manje utjehe ima doma i sve više zlostavljača je online pa odmaka nema...
U tim uvjetima sve je teže odrastati pa je broj samoubojstava u Hrvatskoj u konstantnom porastu. Pokazuju to nalazi Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež koja je provela projekt pod nazivom 'Probir i rana detekcija psihičkih odstupanja/poremećaja kod djece u predškolskim ustanovama i adolescenata u osnovnim školama Grada Zagreba', piše 100posto. 'U oko 11% djece u dobi od pet godina i 20% djece u ranoj adolescenciji utvrđeni su problemi mentalnog zdravlja srednjeg do visokog intenziteta. Skoro svako deseto dijete ima simptome depresije', piše u znanstvenom članku objavljenom na Hrčku.
Psihologinja mr. sc. Iva Zečević iz Psihijatrijske bolnice za portal 100posto je rekla da 20 do 25 mladih u Hrvatskoj godišnje počini samoubojstvo, a pokuša ga 150 do 180 mladih. Toliko je visoko suicidalno rizičnih (onih koji intenzivno razmišljaju, planiraju ili su već pokušali samoubojstvo) od prosječno 800 hospitaliziranih godišnje. Pokušaja je, dakle, znatno više od izvršenih samoubojstava – omjer je 8:1, a neki pokušavaju počiniti suicid i po nekoliko puta. Postoje razlike u izvršenju tog čina između cura i dečkiju – cure uglavnom piju tablete, a dečki se odlučuju na vješanje ili bacanje pod vlak – i baš zbog te razlike, djevojke rjeđe uspijevaju u naumu.
Ono što im je zajedničko jest da rijetko potraže pomoć sami... Na odraslima je da prvi uoče znakove psihičkih problema. U školskoj dobi manifestiraju se lošim raspoloženjem, otežanom koncentracijom, problemima pri učenju i odbijanjem škole, iritabilnošću, plačljivošću, izbjegavanjem vršnjaka, suicidalnim mislima i tjelesnim simptomima. U adolescenciji se kod depresivnih ljudi javlja neraspoloženje, beznadnost, krivnja, psihomotorna usporenost, promjena težine, apatija, društvenom povlačenje, poremećaj sna, suicidalnost ili smetnje ponašanja, neka vrsta ovisnosti i promiskuitet.
Nakon uočenih tih simptoma, bitno je obratiti se pravoj osobi, liječniku primarne zdravstvene zaštite ili školske medicine, koja onda procjenjuje treba li ugroženu osobu pregledati stručnjak za mentalno zdravlje (dječji psihijatar ili klinički psiholog). No, to se često ne dogodi – odrasle osobe se rijetko se odlučuju na odlazak stručnjaku sa svojim djetetom ili tinejdžerom zbog zabrinutosti oko stigme vezane za psihičku bolest, negativnih stavova prema lijekovima ili problema u organiziranju odlazaka na terapiju.
Suicid je zbog svega toga drugi vodeći uzrok smrti među mladima u svijetu!
Najčešće oko šestog razreda započinje samoozljeđivanje po podlakticama ili po mjestima koja pokrivaju odjećom i to rade daleko od roditelja. Ponekad taj čin vodi do oduzimanja života, a nekad je u pitanju samo kriza... U toj situaciji najbitnija je podrška obitelji, prijatelja i stručnjaka za mentalno zdravlje.
Ako ne znate kome biste se obratili, za početak nazovite liniju za djecu Hrabrog telefona na broj 116 111 radnim danima od 9 do 20 sati, javite im se putem chata radnim danima od 17 do 20 sati ili pišite na e-mail savjet@hrabritelefon.hr.
Bitno je da znate da niste sami i da možete ozdraviti. Nemojte samo ignorirati problem – svoj, svoje frendice, školskog kolege ili onog iz benda. Dok još nije prekasno i dok ne uđete vi ili netko iz vaše okoline u ovu crnu statistiku...
Foto: Netflix/Profimedia/Giphy/Shutterstock
M.Z.
Provjeri još...
Tinejdžerica počinila samoubojstvo nakon što su vršnjaci objavili njenu golišavu fotku
