Bez obzira koliko se ranije dignuli i koliko dobro isplanirali kretanje u školu ili na kakvu drugu obavezu, neki ljudi stalno, baš stalno kasne. Kasne i kad ih drugi preklinju da se požure i kada se stalno ljute na njih zbog kašnjenja.
Oni koji su uvijek točni ne razumiju one koji stalno kasne. Smatraju da to rade jer su bezobrazni i sebični, ali problem je kompleksniji nego što se čini. U jednom istraživanju dokazalo se da čak 17 posto ljudi kronično kasni. Oni koji kasne također često razvlače stvari, imaju problema sa samokontrolom, odnosno imaju više problema s prejedanjem, alkoholom, kockanjem te impulzivnom kupovinom, često su u potrazi za novim uzbuđenjima te pokazuju neke simptome ADHD poremećaja, kao što su nemir, problemi s koncentracijom i pažnjom. Zbog svega ovoga naviku kašnjenja još je teže pobijediti.
Koji ste vi tip 'kasnitelja'?
Kako biste se riješili ove nezgodne navike, najprije morate shvatiti kojem tipu vječnog 'kasnitelja' pripadate, smatraju stručnjaci. Najvažnije pitanje je – kasnite li uvijek jednako ili to varira? Primjerice ako na jedno mjesto kasnite 10 minuta, a na drugo pola sata, problem je mehanički i trebalo bi poraditi na upravljanju vremenom.
Osoba 'sve u zadnji čas' – ovakve osobe obožavaju raditi sve u zadnji čas i vole taj adrenalin koji navre zbog takvih situacija. Često tvrde da najbolje funkcioniraju pod pritiskom. Oni se često ne mogu ni motivirati da nešto naprave ukoliko to nije u zadnji tren.
Vrijedna pčelica – ove osobe moraju napraviti što više posla u što manje vremena. Najbolje se osjećaju kada pregledavaju ogromne liste stvari koje još trebaju dovršiti. Također, stalno podcjenjuju vrijeme koje im je potrebno da bi dovršile neki zadatak. Mrze gubljenje vremena pa tijekom dana uvijek nešto moraju napraviti, zbog čega uvijek kasne.
Odsutni profesor – ovakvu osobu veoma je lako zbuniti i poremetiti joj pozornost. Uvijek im nedostaje vremena, a mnogo ga troše na potragu za predmetima za koje nemaju pojma kamo su ih stavili. Njihova zbunjenost varira od lagane zamišljenosti do ozbiljnih poremećaja koncentracije.
Što vas navodi na kašnjenje?
Mnogo je razloga koji nas mogu navesti na kašnjenje. Primjerice, možda ste doista vrijedna pčelica i jednostavno si zadajete previše zadataka, stoga bi trebalo malo smanjiti tu listu. Također, možda ste osoba koja, kada ide nekamo, putem sretne nekoga ili vidi nešto zabavno pa se sasvim zaboravi i – kasni.
Kako više ne kasniti?
Transformacija iz osobe koje kronično kasni u osobu koja uvijek stiže na vrijeme neće teći tako glatko i neće se dogoditi od danas do sutra. Ipak, ne treba odustati. Za početak uzmite neki ne tako važan događaj i pokušajte stići na vrijeme pa zapamtite kako se onda osjećate.
1. Zapisujte vrijeme – na papir zapisujte zadatke koje morate obaviti i što mislite koliko vam vremena za njih treba. Potom gledajte na sat da vidite koliko vam doista vremena treba za njih. Stvar je u tome da osobe koje često kasne zapravo nerealno gledaju na vrijeme koje im je potrebno da nešto obave. Primjerice – možda mislite da doručak pojedete za pet minuta, a kad ono – on traje deset ili petnaest minuta.
2. Ne planirajte da ćete stići na vrijeme – ljudi koji stalno kasne, uvijek planiraju da će krenuti u zadnji tren, a ipak stići na vrijeme, ne ostavljajući mjesta za neke slučajnosti koje se uvijek mogu dogoditi. Primjerice, mislite da vam do škole treba ravno 12 minuta i krećete u 7,48. Međutim, dogodilo se crveno svjetlo na semaforu, saobraćajka na uglu ili vas prijateljica zove da je pričekate. Što onda?
3. Naučite se čekati – osobe koje kasne zapravo mrze čekati. Međutim, čekanje je dio života. Ponesite knjigu, časopis, tipkajte po mobitelu dok nešto ili nekoga čekate. Nije ni to tako strašno, zar ne?
A što ako imate prijatelja koji stalno kasni?
Već vjerojatno znate da razgovori, svađe i ljutnja nisu urodili plodom. Stoga zadajte neki vremenski okvir – čekajte ga 15 minuta i ako ga nema, otiđite. Ili, još bolje – ako kasni više od 15 minuta, mora vas počastiti nečim.
N.LJ.J.
Foto: Photoxpress.com
