Svi poznajemo barem jednu osobu koja uvijek kasni – na posao, na kavu, na sastanke. Bez obzira na to koliko ranije planiraju krenuti ili koliko vremena imaju za riješiti neku obavezu, uvijek se nešto ispriječi.
Zašto neki ljudi apsolutno nikada ne mogu ništa napraviti na vrijeme? Ponekad ih spriječi neplanirani telefonski poziv, ponekad potraga za ključevima, a ponekad jednostavno procjenjuju koliko zapravo vremena imaju za nešto obaviti. Ovi ljudi rijetko kasne namjerno, ali njihova neorganiziranost, optimizam i sklonost multitaskingu često ih dovode u situaciju da sve rade u zadnji čas. Iako su svjesni da njihovo kašnjenje može smetati drugima, teško im je promijeniti svoje navike. Njihov problem nije nužno u nepoštivanju tuđeg vremena, već u vlastitoj iluziji da će sve stići obaviti na vrijeme. U nastavku donosimo devet najčešćih navika ljudi koji stalno kasne.
1. Podcjenjuju koliko im treba za obaviti stvari
Ljudi koji kasne uvijek misle da će neki zadatak riješiti brže nego što je to realno moguće. Ako smatraju da im treba 15 minuta da nešto naprave, zapravo im treba barem pola sata. Zbog toga stalno kasne jer ne uračunavaju neočekivane stvari koje se mogu dogoditi.
2. Pokušavaju obaviti previše stvari odjednom
Uvijek si zadaju previše obaveza i uvjereni su da ih mogu sve stići. Prije nego što izađu iz kuće, još će "samo" poslati e-mail, složiti rublje ili provjeriti društvene mreže. Na kraju im sve to oduzme dosta vremena.
3. Gube pojam o vremenu
Za njih vrijeme prolazi drukčije nego za ostale. Dok se drugima deset minuta čini kao deset minuta, oni ga doživljavaju kao pet. Kad napokon pogledaju na sat, iznenade se koliko je vremena prošlo i shvate da su opet u problemu.
4. Oslanjaju se na nerealne procjene vremena
Umjesto da se oslanjaju na stvarno vrijeme, uvijek očekuju najbolji mogući scenarij. Ako je put do posla u savršenim uvjetima 20 minuta, oni će krenuti baš 20 minuta ranije. Ako im za učenje određenog gradiva treba minimalno 5 dana, počet će učiti točno tih 5 dana prije ispita i ne ostavljaju si prostora za nepredviđene okolnosti.
5. Perfekcionisti su u krivim trenucima
Iako perfekcionizam može pomoći u postizanju veće organiziranosti, u stvarnosti često ima suprotan učinak – usporava ih. Neće napustiti kuću dok sve ne bude besprijekorno – od odjeće do frizure. Sličan stav imaju i prema obavezama; primjerice, ako planiraju početi trčati, sigurno neće izaći na trening ako nije sunčano i toplo– svaki oblačić postaje prepreka.
6. Nemaju osjećaj hitnoće
Za razliku od drugih, rijetko osjećaju stres zbog vremena. Uvijek misle da imaju još malo vremena, čak i kad je očito da ga nemaju. Zbog toga ne žure i često odgađaju započinjanje do zadnje sekunde.
7. Lako ih nešto omete
Dok se spremaju za izlazak ili dok uče, sve im postane zanimljivije od same obaveze. Pogledat će još jedan video na YouTubeu, pročitati još par stranica knjige ili započeti razgovor s nekim u kući.
8. Osjećaju se loše zbog kašnjenja, ali ne mijenjaju navike
Kad napokon stignu, obasipat će druge isprikama i opravdanjima. Osjećaju grižnju savjesti, ali idući put ponavljaju istu stvar. Unatoč dobrim namjerama, ne uspijevaju promijeniti navikezbog kojih bi bili točniji.
9. Okruženi su ljudima koji im toleriraju kašnjenje
Njihova okolina ih je već prihvatila takvima kakvi jesu, što im omogućuje da nastave s istim ponašanjem. Prijatelji i profesori im opraštaju jer su navikli na njihova kašnjenja na predavanja ili kave kao i na zakašnjele zadaće i projekte, a to im daje osjećaj da to zapravo i nije tako strašno.