'Da sam se, umjesto u Hrvatskoj, kojim slučajem rodio u Danskoj danas bih pohađao moderno opremljenu školu, u koju bih dolazio biciklom, po sigurnim biciklističkim stazama, Imao bih dvostruko manji broj predmeta, a u školskoj torbi bi mi, umjesto debelih i teških, bili mnogo tanji udžbenici te prijenosno računalo.
Da sam se rodio u Danskoj, u profesorima bih gledao prijatelje, a ne nametnute autoritete, a oni bi u meni vidjeli mnogo više od 'robota' koji mora memorirati i potom reproducirati gomilu suhoparnih informacija. Tretirali bi me kao mladog čovjeka koji želi, mora i treba, prije svega, razmišljati svojom glavom te ima dovoljno snage i samopouzdanja da svoja neukalupljena razmišljanja javno iznese i argumentira.
Da sam, kojim slučajem, rođen u Danskoj, po izlasku iz srednje škole odmah bi me čekalo radno mjesto, ili pak novčana potpora države, ukoliko bih se odlučio za daljnje školovanje jer za nastavak obrazovanja svi mladi dobivaju novčani poticaj' ispričao je za Index.hr 16-godišnji učenik iz Zagreba koji se nedavno vratio iz Danske gdje je, u sklopu projekta razmjene učenika, pohađao gimnaziju Silkeborg, jednu od najvećih u toj zemlji.
Ulaganje u obrazovanje u Danskoj je, kako tvrdi, na mnogo višoj razini nego kod nas u Hrvatskoj te je i gimnazija koju je pohađao mnogo bolje opremljena čak i od velike većine onih 'poznatijih' gimnazija ili strukovnih škola u Hrvatskoj.
'Svaki učenik na nastavi ima svoje prijenosno računalo, svi su povezani sa stranicom škole gdje se uspoređuju primjeri koje profesori koriste u radu. Na toj su stranici i sve smjernice koje profesori daju učenicima. Budući da je većina nastavnog materijala dostupna na laptopima, učenici nemaju bilježnice. Tamošnji profesori imaju potpuno drugačiji pristup nastavi. Oni nisu tek puki 45-minutni predavači, nego tijekom nastavnog sata aktivno usmjeravaju, pojašnjavaju, organiziraju….
Ukratko, način rada profesora, kao i sam odnos na relaciji profesor-učenik, mnogo je ležerniji. Primjerice, profesor može u prvih 10 minuta sata organizirati nastavu, podijeliti razred u grupe te potom otići i vratiti se na posljednjih 5 minuta sata, koji ne traje 45, nego 75 minuta, Iako im je u školi dana mnogo veća sloboda, danski učenici to ne zloupotrebljavaju te, bez obzira na to što profesor nije stalno u učionici, disciplinirano sjede i rade, što je kod nas nezamislivo', kaže učenik 3. razreda zagrebačke gimnazije.
'I dok smo mi u hrvatskim školama i u 21-om stoljeću i dalje primorani memorirati nevjerojatno mnogo nepotrebnih podataka, od danskih se učenika traži da ih znaju samostalno pronaći na internetu. Težište je na praktičnim znanjima i na istraživačkom radu. Primjerice, na nastavi smo analizirali tekst iz Guardiana o djeci koju su, zbog visokog IQ-a, roditelji iskorištavali. Takav tekst, koji bi u našim školama bio etiketiran kao suviše kontroverzan, poslužilo nam je kao primjer na kom se temelji teorija o pisanju eseja. Na nastavi smo analizirali i govore svjetskih političara čime nas se poticalo na kritičko razmišljanje' otkriva učenik.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Foto: arhiva
Izvor: Index.hr
I.N.
Pročitajte još:
Školovanje davne 1800. godine – kakve su bile učionice, pravila i učitelji?
Daleko od istine: laži koje su nas učili u školi
Školovanje na britanski način: Internati
