Hrvatski učenici ne znaju učiti: Uče prije testova, a znanje ih ne zanima

Prosječnog hrvatskog školarca ne zanima znanje, već ocjene. Domaće zadaće često prepisuje ili piše u zadnji čas, uči samo pred testove, koristi se instrukcijama da bi dobio bolju ocjenu, a iako čvrsto želi studirati, vjeruje da mu znanje neće mnogo pomoći pri upisu na fakultet, već da je bolje osloniti se na vlastitu snalažljivost ili roditeljske veze.

Ovakav zabrinjavajući profil hrvatskih školaraca, koje obrazovanje očito ne zanima, proizlazi iz nekoliko istraživanja što su ih proveli znanstvenici Instituta za društvena istraživanja (IDI). Rezultati istraživanja pokazali su da nam je obrazovni sustav postavljen naopako: umjesto rada na cijeni su snalažljivost i veze, opći je stav da se znanje može platiti, a za loše rezultate uglavnom su krivi svi, osim učenika samih.

Rijetki su oni koji uče iz zadovoljstva: samo 10% osmaša uči zato što im je učenje zabavno, 90% ih uči isključivo zbog ocjena, a za 70% učenika na kraju osnovnog obrazovanja glavni je motiv učenja upis što bolju srednju školu.

Manjak podrške roditelja i škole u učenju nadomješta se instrukcijama. Roditelji su očito skloniji platiti takvu pomoć nego sami pomoći djetetu da savlada školsko gradivo. Tako je više od 40% osmaša barem jednom uzelo instrukcije prije ispitivanja, i to mahom iz matematike, kemije, stranih jezika i fizike. Učenici nemaju naviku redovito učiti, kampanjci su koji se knjige hvataju samo prije ispitivanja, školski sustav ih ne podučava u tome kako učiti, i tako posežu za instant-rješenjem instrukcija.

62% učenika smatra da su za upis na fakultet u Hrvatskoj snalažljivost, osobne veze i roditelji važniji od znanja. Isto tako, svaki drugi osmaš smatra da mu uspjeh u školi ne jamči bolji život, jer je uvjeren da dobar uspjeh i stečeno znanje nisu ključ za bogaćenje.

83% osmaša namjerava nakon srednje škole upisati studij. Djevojčice su u tome ambicioznije, jer ih na fakultet želi 88%, dok kao buduće studente sebe vidi 77% dječaka. Želja za studiranjem nema mnogo veze s uspjehom u školi, jer na faks jednako žele odlikaši, kao i oni kod kojih prevladavaju dvojke, trojke i četvorke.

Sklonost ‘bubanju’ i nezainteresiranost za učenje s ciljem usvajanja novih znanja, kažu stručnjaci, negativno utječe na obrazovne ishode i ne razvija osnovu za učenje tijekom čitavog života. Za to, međutim, ne treba kriviti samo učenike i njihove loše radne navike, već obrazovni sustav koji potiče ovakve obrasce učenja. U školama se danas, dobro je poznato, vrednuju samo ocjene, a nastavni program pretrpan faktografijom ne ostavlja učenicima prostora za traženje i razvoj vlastitih interesa.

Podaci o slabo razvijenim navikama učenja, posebice o velikom broju učenika koji iskazuju da uče isključivo prije usmenog i pismenog ispitivanja, trebali bi zabrinuti obrazovne vlasti više od rezultata na PISA istraživanjima ili državnoj maturi – kaže Zrinka Ristić Dedić, koautorica istraživanja.

Čak i učenici vrlo skromnog uspjeha u osnovnoj školi očekuju stjecanje fakultetske diplome. Čini se da je za sve osobe u Hrvatskoj stjecanje fakultetske diplome postao univerzalni obrazovni i osobni cilj, stvar bez koje ne možete uspjeti u životu – ocjenjuje Boris Jokić, drugi autor istraživanja. To je, kaže, vrlo opasno iz više razloga.

 “Za dio učenika, očekivanje da će još desetak godina ostati u školskim klupama, u koje već sada nevoljko sjedaju, može biti izvor frustracija. Visoka obrazovna očekivanja u kombinaciji s nedovoljno razvijenim navikama učenja i činjenicom da ih se u obrazovnom sustavu ne poučava kako učiti, može rezultirati dugotrajnim studiranjem i odustajanjem od školovanja”, upozorava Jokić.

Životna iskustva mnogih, ali i podaci o primanjima određenih zanata i struka, ukazuju da čovjek može biti financijski uspješan, ali i sretan i zadovoljan i bez fakultetske diplome, smatra Jokić.

Svi bismo se, smatra ovaj znanstvenik, trebali izrazito zamisliti pred podacima koji ukazuju da već i 14-godišnjaci ne doživljavaju Hrvatsku kao zemlju u kojoj se obrazovanje i znanje cijene. Posebno je, kaže, zabrinjavajuć podatak da učenici osnovnih škola smatraju da su za upis na fakultet važnije veze, roditelji i snalažljivost od sposobnosti učenja.

Više o rezultatima ovog istraživanja pročitajte ovdje.

L.B./izvor: Novi list

foto: Shutterstock

...Pročitaj još...

...5 trikova za uspješnije učenje...

...Novi zakon: učenici s 2 jedinice morat će na dopunsku nastavu!...

...Učenici udaljeni s nastave jer su šmrkali - bombone...