Oni koji uvijek kasne znaju da je to grozna navika koja izluđuje ljude, ali vjerovali ili ne, znanost je objasnila zašto se to događa.
Ne tvrdimo da ovo treba biti opravdanje ili izgovor za vječno kašnjenje, ali nam dopušta da shvatimo zašto dolazi do takvog ponašanja. Kašnjenje nije dobra navika jer kada kasnimo na kavu s prijateljicama one će nam oprostiti, ali ako stalno kasnimo u školu ili na posao – to će negativno utjecati na naš život.
Kada pričamo o tome, moramo znati da rijetko tko namjerno kasni ili da se ne želi s nama sastati. Ako ćemo vjerovati stručnjacima, kašnjenje iza sebe skriva ipak nešto drugo:
Može biti riječ o `borbi za moć`Psihologinja Julie Jarett Marcuse objašnjava, kada je riječ o kašnjenju, da kasnimo zbog `borbe za moć i kontrolu`. Kako bi to bolje shvatili najbolje se poslužiti primjerom. Ako primjerice na poslu imamo šefa koji posebno voli posebno nadgledati nas tada ćemo kasniti na posao kako bi što više izbjegli to njegovo `menadžeriranje` i tako preuzeli kontrolu nad situacijom barem na kratko. Zapravo, to je pasivno preuzimanje kontrole i `moći`.
Mogućnost planiranja je ravna nuliPlaniranje i organizacija su odlični u poslu, školi, fakultetu, ali i u životu. Kada osoba stalno kasni u pitanju može biti loše planiranje, ali taj problem ima dosta ljudi. Jedno istraživanje je pokazalo da u prosjeku 40 posto ljudi krivo procijeni koliko će im vremena trebati za određenu aktivnost ili rad, bez obzira na to radi li se o poslu ili primjerice učenju. Tko ima problema s planiranjem bi svakako trebao razraditi strategiju kako razviti bolje vještine planiranja.
Multitasking može biti problemIstraživanje je pokazalo da osobe koje kronično kasne uglavnom pribjegavaju multitaskanju. Multitasking nije nužno loš, ali jedna studija je pokazala da to može usporiti naš individualni napredak. Ovo zapravo uopće ne iznenađuje jer ako mozak mora provesti neko vrijeme kako bi se `premjestio` s teme na temu tada će se stvoriti kaos u glavi i kasnit ćemo.
Za njih vrijeme drukčije teče
Situacije u kojima se pitamo: `čovječe, pa gdje je otišlo vrijeme?`, a ako stalno kasnimo lako je moguće da zaista za nas vrijeme teče `drukčije`. Istraživanje je pokazalo da za tradicionalni Tip Osobnosti A jedna minuta traje 58 sekundi, a za Tip Osobnosti B jedna minuta je 77 sekundi. Naravno, 18 sekundi više nije puno, ali ako nam se to stalno događa trebamo razmisliti o tome kako mi percipiramo vrijeme.
Možda samo vole adrenalinNeki ljudi jednostavno vole čekati do zadnjeg trena da nešto obave, primjerice da napišu esej, zadaću ili bilo što drugo – a to može biti razlog kašnjenja. Jedna studija je pokazala da se kod ljudi koji vječno kasne javlja određeno uzbuđenje što se više približava rok onoga što moraju ispuniti. Neki će reći da nema ništa loše u tome ako svoje zadatke ipak na kraju obavimo, ali to može biti zeznuto jer postoje stvari koje ne možemo kontrolirati. Primjerice, ako smo u zadnji čas napisali neku zadaću koju moramo poslati mailom i shvatimo da je internetska veza pukla i da ju ne možemo trenutno vratiti – kasnit ćemo s predajom.
Izvor: bustle.com
I.P.
Pročitajte još:
Dobar raspored zlata vrijedi: savjeti kako bolje organizirati vrijemeZadaća nije bauk - organiziraj se i sve će biti lakše!Faze odugovlačenja: ma, imam još vremena za učenje!
