Veliko istraživanje u Hrvatskoj - evo koje greške na internetu najviše rade tinejdžeri

Upravo su objavljeni rezultati prvog nacionalnog komparativnog istraživanja o medijskim navikama djece u sklopu međunarodnog projekta EU Kids Online koji okuplja 33 europske zemlje. Obuhvatilo je 1.017 djece u dobi od 9 do 17 godina i jednog roditelja svakog djeteta s ciljem da javnost konačno dobije uvid u navike djece pri korištenju interneta i suvremenih tehnologija.

Rezultati istraživanja koristit će se pri donošenju nacionalnih smjernica za sigurno korištenje interneta, izradu edukativnih materijala za djecu i roditelje i za izradu nacionalnih i lokalnih obrazovnih politika.

A rezultati su fascinantni – sigurno pretpostavljaš da je Instagram najpopularnija društvena mreža? Varaš se, Facebook još uvijek drži prvo mjesto. Varaš se i kada misliš da je surfanje bezazleno i da je okej prihvatiti sve zahtjeve za prijateljstvom.

Tim istraživača je došao do zaključka da velika većina djece u dobi od 9 do 17 godina uvijek kada želi ili treba može pristupiti internetu i da su generalno zabrinuti za svoju privatnost – a imaju i zašto biti. Svako deseto dijete u posljednjih godinu dana je zastrašivano na internetu, više od pola djece primilo je povređujuću ili neprimjerenu poruku, a dvije trećine djece je vidjelo seksualne fotografije ili film gole osobe bez da im je bila namjera vidjeti to.

Jedno od deset djece u dobi od 9 do 17 godina u posljednjih se godinu dana uživo susrelo s osobom koju su upoznali na internetu (čak svako četvrto u dobi od 15 do 17 godina), odnosno broj susreta s internetskim prijateljima raste s dobi. To je iznimno opasno jer online komunikaciju prenose u offline komunikaciju i riskiraju da postanu žrtve uznemirujućih iskustva i seksualnog zlostavljanja.

A djeca te dobi (od 9 do 17 godina) intenzivno komuniciraju na internetu i s osobama koje nikad nisu upoznali – čak svako treće dijete to radi. Pritom previše ne paze – svako četvrto dijete u dobi između 9 i 11 godina ne zna kada smije dijeliti informacije na internetu, a svako peto u dobi od 9 do 17 godina ne zna promijeniti postavke privatnosti.

Profesor i koordinator tima Igor Kanižaj u povodu objave rezultata istraživanja je rekao: 'Rezultati pokazuju kako je i djeci i roditeljima potrebna edukacija. Trebaju nam novi modeli medijskog odgoja ponajviše u skupini djece od 9 do 11 godina budući da je ovo vrlo osjetljivo razdoblje u kojem je djeci potrebna odlučnija pomoć roditelja i odgojno obrazovnih institucija'.

Kompletni rezultati istraživanja dostupni su na službenim stranicama konzorcija HR Kids Online.

Glavni partneri projekta EU Kids Online su Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Agencija za elektroničke medije i Hrvatski Telekom, a istraživanje su poduprli Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Foto: Giphy/PR T-HT/Shutterstock

M.Z.

Pročitajte još:

Samo to ne – situacije u kojima jednostavno ne možeš ostati bez interneta

Ne možeš bez Facebooka, Instagrama ili Snapchata? U Hrvatskoj se otvara bolnica za liječenje ovisnosti o internetu

Nema straha za megabajte - za Instagram nam više neće trebati internet