Od sljedećeg tjedna kreće nova školska godina, a s njom i kurikularna reforma u 74 škole diljem Hrvatske. Da bismo saznali što o trenutnoj situaciji u našim školama misle oni koji u njima i borave – učenici i profesori, pitali smo ih što bi promijenili u hrvatskim školama.
Izgleda da profesori i učenici razmišljaju na sličan način, što nas je posebno iznenadilo.
Učenica jedne srednje škole smatra da u našim školama treba mnogo toga promijeniti. Najviše je nezadovoljna s programom i gradivom koji, kako kaže, obuhvaća previše nebitnih podataka, a premalo praktičnih.
'Povećala bih broj sati učenja stranih jezika, da se svim učenicima nekako osiguraju besplatne knjige ili da se barem ne mijenjaju svake godine kako bi mogli kupiti korištene i jeftinije knjige. Isto tako trebalo bi osigurati da sve škole imaju mentore koji bi mogli raditi s učenicima u manjim grupama, pogotovo kod učenja matematike. Osim gradiva koje bi obavezno trebalo promijeniti i unaprijediti, mislim da bismo mi učenici trebali češće odlaziti u kazališta, na izložbe i slično.'
Maturantica koja iduće godine završava srednju školu slično razmišlja.
'Po meni bi trebali dosta toga promijeniti. U školi učimo previše informacija, bitnih i nebitnih (naprimjer povijest). Profesori bi učenike morali više motivirati na to da uče s razumijevanjem i smislom, a ne da ih potiču na štrebanje i bubanje napamet. Rado bih da u školi više radimo raznih projekata, istraživanja i grupnih radova. Tako bismo lakše naučili i shvatili gradivo koje učimo. Predmeti kao što su biologija, kemija, fizika, geografiija trebali bi se slušati na terenskoj nastavi kako bi učenici bolje naučili.'
A evo što o tome misle profesori...
Profesorica matematike i informatike: 'Mislim da bi bilo idealno da učenici imaju manje obaveznih predmeta, a više predmeta koje mogu sami birati. Naprimjer, uz pet obaveznih predmeta birali bi grupu predmeta koja ih zanima - više stranih jezika, društvenih, prirodnih ili matematičkih predmeta.'
Dodaje da bi bilo najbolje da nema brojčanog ocjenjivanja, barem u osnovnoj školi. 'Učenici su previše usmjereni na to da dobiju dobru ocjenu, a ne da nauče nešto što će znati primijeniti u životu. Brojčano ocjenjivanje stvara pritisak na učenike i nastavnike pa mislim da bi nastava bila puno kvalitetnija bez tog pritiska.'
Učiteljica razredne nastave istaknula je najveće nedostatke predavanja u školi, ali i predložila kako bi po njezinom razmišljanju trebao izgledati program za učenike, ali i njihove nastavnike.
'Program je prenatrpan i makar se striktno ne treba držati udžbenika, kod nas je ipak bolje da ga se držimo. Uzmimo za primjer tekstove, ima mnogo njih koji bi bili bolji od onih iz čitanke, ali se mora u program uvrstiti sve iz nje jer bi se roditelji inače žalili zašto su oni platili čitanku, a ona se ni ne koristi. Tu je i loša opremljenost škola, ne samo tehnološka, nego i općenito.'
Osim bolje opremljenosti u hrvatskim školama, ova učiteljica misli da bi bilo idealno dati više slobode učitelju da sam kreira nastavni proces, tempo rada i aktivnosti s obzirom na učenike u njegovom razredu.
'Učenicima bi sigurno bilo zanimljivije, i za njih bolje, da uče kroz otkrivanje umjesto da im učitelj diktira nastavne sadržaje. Za to treba vremena, resursa, pomagala, tehnologije i svega ostaloga čega kod nas u školama nažalost nedostaje.'
Foto: Pixabay/Giphy
D.Š.
Pročitajte još:
