Znate li da nakon kraja studija možete pasti u 'depresiju'? Evo kako to izbjeći nakon diplome

Svaka tranzicija zahtijeva adaptaciju na nešto novo i nepoznato, a svaka adaptacija prirodno je praćena određenim stupnjem strepnje, anksioznosti, straha od budućnosti i neizvjesnosti, piše Vaš psiholog.

Generalno gledano, čovjek je adaptabilno biće. Poslije izvjesnog vremena, ukoliko ima razvijene zdrave mehanizme nošenja sa stresom, može se bez većih teškoća prilagodi gotovo svakoj promjeni, te s razumijevanjem prihvatiti ono što promjena donosi.

Značajan broj mladih ljudi se, međutim, teško prilagođava životnoj fazi koja slijedi nakon diplomiranja, te se može razviti i takozvana postdiplomska depresija.

Ovo nije službena dijagnoza već kolokvijalni naziv za stanje koje karakteriziraju bezvoljnost, gubitak motivacije i ambicija, potištenost, a okidač je završetak školovanja. Ako potraje duže vrijeme, može doći i do ozbiljnijih depresivnih epizoda. S ovim stanjem mogu se suočiti i mladi koji prethodno nisu pokazivali nikakvu predispoziciju ka depresiji ili bilo kojem drugom mentalnom poremećaju.

Očekuje se da su apsolventi sretni

Očekuje se da osoba pred kojom je završetak fakulteta, posljednji ispit ili obrana završnog rada bude uzbuđena, sretna, zadovoljna zbog svog uspjeha, ponosna na sebe. Ipak, kod značajnog broja njih nije baš tako, ili je taj osjećaj kratkotrajan. Odjednom, osoba se nalazi u situaciji u kojoj ne postoji dnevna rutina, predavanja i rokovi, u kojoj se mora suočiti s realnim životom, odraslošću, promjenom mjesta stanovanja, iseljavanjem iz studentskog doma, vraćanjem u rodni grad i ponovnom životu s roditeljima.

Posebno stresan segment može biti traženje posla, te mnogobrojna odbijanja koje to sa sobom nosi. Neuspješno apliciranje, izostajanje bilo kakvih povratnih informacija od poslodavaca, zatim intervjui nakon kojih osoba stiče utisak da su svi bolje prošli nego ona, čak i oni sa lošijim prosjekom ili diplomom koja i ne odgovara traženom zanimanju – sve ovo može se značajno negativno odraziti na motivaciju i samopouzdanje.

Uspoređivanje s "uspješnijim" vršnjacima može pogoršati situaciju

Osoba se može početi doživljavati kao beznadan slučaj, promašaj, da su godine, trud i financije uložene u obrazovanje bačene u vodu, da je izabrala pogrešan fakultet i time uništila svoj život, da se osjeća kao da je teret svojim roditeljima. Sve ovo se dodatno može intenzivirati ako osoba promatra kako ljudi iz njenog okruženja (vršnjaci, kolege s fakulteta, rođaci) uspješno prolaze kroz sve to, zapošljavaju se u struci i osamostaljuju.

Postdiplomskoj depresiji može prethoditi odugovlačenje polaganja posljednjeg ispita ili diplomiranja, tj. otpor prema završetku fakulteta. Uglavnom se ispostavi da je srž ovog ponašanja strah od odrastanja, i od toga da će osoba shvatiti da za njeno zanimanje ne postoji perspektiva.

Ukoliko ste se prepoznali, bitno je da znate da niste sami u svemu tome iako vam djeluje kao da samo vama ništa ne ide od ruke – dosta mladih se osjeća se jednako. Međutim, ukoliko ovakvo stanje potraje više tjedana ili mjeseci, bilo bi dobro da se obratite za stručnu pomoć.

Kako spriječiti razvoj postdiplomske depresije?

Organizirajte se

To što ste trenutno naišli na razdoblje u svom životu koje poslije dvadesetak godina prvi put nije strukturirano obavezama u vezi s formalnim obrazovanjem, ne znači da ne treba da uspostavite neku svoju rutinu i postavite sebi dnevne i mjesečne ciljeve. Bilo bi dobro da nastavite odlaziti na počinak u određeno vrijeme i da ustajete ujutro. Ostajanje do kasno za računalom i premalo ili previše sati sna svakako će se negativno odraziti na vaše raspoloženje. Također je preporučljivo da unaprijed isplanirate nekoliko aktivnosti za svaki dan. Sada imate vremena posvetiti se svojim hobijima koji su bili u drugom planu tokom studiranja, kao i da probate nešto novo. Možete se više posvetiti svom zdravlju, načinu ishrane, treninzima. Tu su i brojni tečajevi koji vam mogu pomoći da upotpunite svoje kompetencije i CV.

Spriječite demotiviranost

Ovo je prvenstveno bitno kad je traženje posla u pitanju. Bitno je da ne odustanete nakon što nekoliko puta budete odbijeni – to svakako ne govori ništa o vašoj ličnosti i sposobnostima već o trenutnim okolnostima.

Traženje posla shvatite kao proces – svakog dana posvetite sat vremena pretrazi ponuda za poslove, kao i izradi CV-a, slanju istog čak i firmama/ustanovama koje nisu objavile natječaj. Aplicirajte iznova i iznova, čak i za jedno isto radno mjesto, raspitujte se o mogućnosti obavljanja stručne prakse, volonterskom radu.

Također, imajte na umu i prihvatite kao činjenicu to da će prvi poslovi koje ćete raditi vjerojatno biti teški i da je mala šansa da ćete odmah imati "posao iz snova", ali oni će biti put ka onome što želite.

Iskoristite društvene mreže u svoju korist

Umjesto da se uspoređujete s prijateljima i poznanicima za koje procjenjujete da su prošli bolje od vas, imaju dobro plaćene poslove u struci, sve im ide od ruke i slično, pridružite se grupama/stranicama koje su u vezi sa vašom strukom, u kojima se objavljuju oglasi za posao, zatim grupama/stranicama čija su tema vaši hobiji koji možda na neki način mogu postati izvor prihoda, i slično.

Održavajte kontakte s kolegama s fakulteta i društvom iz studentskog doma

To će vam pomoći, s jedne strane, da ne zanemarite svoj društveni život, da se ne izolirate i ne povlačite u sebe, dok vam, s druge strane, to može pomoći i u pronalaženju posla. Možda ćete baš od nekog svog poznanika čuti za natječaj za posao u ustanovi u kojoj je on zaposlen, za neku organizaciju kojoj se možete pridružiti i dati svoj doprinos i steći praktično iskustvo, i slično.

izvor: vaspsiholog.com