Nevoljni slušati priče o ratu, izmjenama Izbornog zakona, prenosa nadležnosti i ostalih zagorjelih jela iz političke kuhinje, mladi odlaze iz BiH, piše Buka. Ne žele biti u društvu koje je korumpirano i u kojem na prvi posao u struci čekaju godinama.
Nedostatak perspektive
Kako tvrdi sociolog, jedan od autora studije o mladima te profesor Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu, Amer Osmić, mladi ljudi odlaze najčešće zbog percipiranog nedostatka perspektive ili osjećaja besperspektivnosti, što se ogleda u skoro svim elementima društva, nepovjerenja u donosioce odluka, institucije, ali i činjenice da mlada osoba u prosjeku pet godina čeka na prvi posao.
"Percipirani visok nivo korupcije u bosanskohercegovačkom društvu dodatno čini mlade ljude odlučnijim da svoju budućnost vide van granica Bosne i Hercegovine. Dakle, generalno mladi ljudi zapravo traže sigurno okruženje unutar kojeg mogu živjeti pristojan život i imati povjerenje u društveni aparat koji će im u onom trenutku kad im treba pomoć uistinu i pomoći", govori Osmić.
Plaća najniža u regiji
Mladi u BiH u prosjeku čekaju pet godina na posao za koji su se školovali, a osim toga, prosječna plaća u Bosni i Hercegovini je među najnižima u regiji. Prema stavovima mladih nije dovoljna za prosječni životni standard, dok je prosječna potrošačka košarica miljama daleko od onog što osoba može zaraditi.
foto: finwal89 via Shutterstock
"Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini ne traže mnogo, zapravo žele samo ono što vide da njihovi vršnjaci u zemljama zapadne Europe stječu svojim kvalifikacijama i radom. Dakle, nesnošljivim se prema stavovima mladih ljudi može ocijeniti ukupni društveni ambijent koji se akumulira gotovo od prestanka rata, jer su mladi po vlastitoj percepciji, ali i mjerljivim pokazateljima naprosto marginalizirani u bh. društvu na način da vrlo teško ostvaruju prava koja njihovi vršnjaci u zemljama Zapadne Europe imaju", pojašnjava sociolog.
Obrazovanje utemeljeno na reproduciranju sadržaja
Što se pak obrazovanja i funkcionalne pismenosti tiče, ni tu situacija nije bajna. Kako tvrdi Osmić, mladi u BiH na ovim poljima zaostaju za zemljama u regiji, a pogotovo za većinom zemalja u zapadnoj Europi.
"To nam pokazuje da naši obrazovni sistemi nisu koncipirani da obrazuju mlade kako bi stekli znanja i vještine koje im omogućuju kontrolu vlastitog života na kvalitetan način. Također, kada je riječ o visokom obrazovanju, istraživanja pokazuju (Studija o mladima) da tek svaka deseta mlada osoba nakon srednje škole odlučuje upisati tercijarnu razinu obrazovanja, što je iznimno porazan pokazatelj", kaže Amer.
Obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini ima mnogo nedostataka, a jedan od osnovnih jest da se tamošnje obrazovanje svodi na reprodukciju sadržaja, a jako malo pažnje daje se kritičkom promišljanju i analizi te adekvatnim poticajima učenicima u područjima gdje bi mogli biti uspješni.
"Stječem dojam da nedostaje aktivna suradnja između donositelja odluka, menadžmenta škola, nastavnog osoblja i učenika, koja bi za posljedicu imala lakše i brže savladavanje nastavnog gradiva koje se nužno mora reformirati u skladu sa potrebama društva i novih okolnosti", dodaje za kraj.
izvor: Buka
