O oglasu za posao pastira uz plaću od tisuću eura prije koju godinu pisali su brojni regionalni mediji, a sad se priča ponavlja. Poslodavci upozoravaju da ne mogu pronaći radnike, iako im nude plaću i do dvije tisuće eura mjesečno, piše Kurir.rs.
U situaciji u kojoj je nemoguće naći dobrog majstora, zbog čega se onda njihov rad plaća "suhim zlatom", mnogi postavljaju pitanje: "Je li pogrešno završiti fakultet?".
"To je realnost. Za posao pastira plaća je djelovala visoko i sam oglas je imao dovoljno prijava. Plaća vodoinstalatera djeluje nama visoko, ali ako rade sami za sebe zarade toliko i za mnogo manje nego mjesec dana. Ne isplati im se raditi za nekoga već za same sebe. Ne moraju čekati mjesec dana da bi zaradili dvije tisuće eura", rekao je Miloš Turinski iz Infostuda.
500 kuna za 5 minuta posla
Navodno je jedan vodoinstalater samo tri minute radio na WC školjci i za to uzeo 8000 dinara (oko 500 kuna). Turinski navodi da je to sasvim logična računica. "Zamislite da odradi samo pet takvih poslova dnevno i tako pet dana tjedno", navodi Turinski.
Vodoinstalater bi tako začas došao do cifre od 200 tisuća dinara (nešto manje od 13 tisuća kuna), a radio bi 15 minuta dnevno. Ako dodamo i još neki "poslić" sa strane, mjesečna primanja od 2000 eura su dostižna, i to za vrlo kratko radno vrijeme.
"Fale nam trenutno radnici u svim profesijama. Mi to gledamo tako da pokrenemo inicijative prema Ministarstvu obrazovanja jer ono mora biti uključeno. Da planiramo, a ne da čekamo problem. Moramo razmišljati unaprijed da bismo riješili problem", rekao je Andrija Brkić, predsjednik Izvršnog odbora Unije poslodavaca Srbije.
Liječnik zaradi 1000 do 1500 eura sa svim dežurstvima u kovid-bolnicama. Zašto onda netko ne ode "na zanat" umjesto da "juri" najvišu stručnu spremu? Ako uzmemo u obzir i odgovornost koju liječnik osjeća prema ljudskom zdravlju i životu, a vodoinstalater brine samo da li je gumica na slavini dobro zavrnuta, zaista djeluje zbunjujuće.
Potražnja SSS radnika premašila onu za VSS radnicima
"Neko vrijeme je bio trend da svako tko završava školu odmah razmišlja o fakultetu i slušali smo kako nam fakultet otvara vrata da se odmah zaposlimo. Ali mi sada sa zanatlijama imamo problem. Nisu to samo stari zanati već i recimo građevina. Nemamo tesare... Ovakvo pitanje zahtijeva planiranje i do više desetljeća unaprijed, a moguće je da nismo možda imali pravu organizaciju po pitanju toga šta ćemo kada taj fakultet završimo", rekao je Brkić.
"Učimo da moramo na fakultet, a sustav ne radi baš tako. Mi šest godina unazad imamo deficit. Više se traže po oglasima ljudi sa srednjom stručnom spremom nego s visokom. To je 60-40 posto u korist srednje škole ili zanata naspram završenog fakulteta. Čim nedostaju neki radnici, povećava se cijena na tržištu rada", slaže se Turinski.
izvor: Kurir.rs
