Što sve učimo u školi, a nema veze sa stvarnim životom? Tek kasnije shvatimo koliko je to bilo pogrešno

Možda ste nekad sjedili na satu matematike i pitali se zašto vas muče sa sinusima i kosinusima i kad će vam to uopće u životu trebati.

Možda vam se činilo besmislenim to što morate na pamet naučiti periodni sustav elemenata ili recitirati tamo neku poeziju pred cijelim razredom, koju je pred 100 godina napisao neki pjesnik.

Kažu mudri ljudi da je sve dobro znati, jer nikad ne znate što će vam zatrebati. No, kroz obrazovni nas sustav tijekom školovanja uvjere u neke stvari, koje se kasnije u stvarnome životu pokažu potpuno irelevantnima i promašenima.

1. Uvijek postoji točan odgovor

Prilikom rješavanja testova, to je uvijek tako – uvijek postoji jedan točan i poželjan odgovor. No, u stvarnom životu to nije slučaj. U životu jedan problem može imati više rješenja i sva ta rješenja mogu biti više-manje dobra.

2. Netko će vam uvijek reći sve ono što morate znati

Kroz godine provedene u sustavu obrazovanja, učenici se pasiviziraju. Jednostavno su profesori oni koji kažu koju zadaću treba napraviti, koje stranice i lekcije treba naučiti za ispit i koje sve zadatke treba izvršiti, ako želite dobru ocjenu. U životu to ne ide tako. Ako želite uspjeh, morat ćete postavljati pitanja i istraživati na više mjesta, a ne samo kod jedne osobe. Dakle, morat ćete preuzeti inicijativu, a ne čekati da vam nacrtaju i na pladnju serviraju sve što morate napraviti.

3. Neuspjeh je razlog za sram

Svakom učeniku ili studentu dobiti jedinicu, pasti ispit ili razred je ravno scenariju smaka svijeta, nešto zbog čega možda neće moći spavati noćima ili nešto zbog čega će im pasti samopouzdanje. No, u stvarnom životu, neuspjeh je rijetko tako koban. Dapače, to je sastavni dio života, jer najčešće, da biste uspjeli, morate par puta i pasti i naučiti na vlastitim pogreškama. Primjera radi, propale veze nas uče kako da budemo bolji partneri, neuspjele prijave za posao nas uče kako biti bolji kandidati na idućoj prijavi pa stoga će i neuspjeh u školi biti jedna dobra životna lekcija, ali nikako razlog za sram.

4. Slab uspjeh u školi je odraz slabe inteligencije

Kad nekome kažete „Einstein“, zapravo ste mu rekli da je genijalac. A znate li da je tog genijalca škola proglasila mentalnim hendikepom? Među bogatima, slavnim i uspješnim ljudima koji su nešto značili u povijesti čovječanstva, toliko je onih koji nemaju formalno obrazovanje ili su pobjegli iz škole, jer ih je obrazovni sustav izludio i proglasio ih nesposobnima. Pa kako to? Kako je netko mogao imati jedinice u školi i postati super uspješan u životu? Jednostavno, inteligencija je previše složena da bi se mjerila na jednom običnom školskom ispitu. Kao što je Albert Einstein jednom rekao: „Svatko je genije. Ali ako ribu procjenjujete po njenoj sposobnosti da se popne na drvo, ona će cijeli život provesti vjerujući da je glupa“. Ako je netko neuspješan u školi, ne znači da se neće snaći u životu. 

5. Bitno je da upamtimo čim više informacija

Često nam u školi prezentiraju hrpu informacija, koje moramo naučiti i kasnije pokazati na ispitu. Nakon što ih svladamo, te informacije brzo i zaboravljamo, jer ih ionako nemamo gdje upotrijebiti. Tu se pak ne brusi vještina logičnog prosuđivanja, ne potiče se znatiželja. Čak i ako je učenik radoznao i ima neke drugačije ideje vezano uz određenu temu ili generalno drugačije načine rješavanja ispita, takav se ne uklapa u kalup obrazovnog sustava. Jedan od takvih je primjerice bio i Winston Churchill, jedan od najvećih lidera novije europske povijesti, koji je izbačen iz par škola, jer je svojim profesorima zadavao glavobolje, bio toliko buntovan i jednostavno „too much“.