${intro}
16.02.2016
Slika nije pronađena
Osim povijesti, matematike, stranih jezika i fizike, u školi bi nas trebali učiti lekcije koje će nam praktično koristiti kasnije u životu.
Ne tvrdimo da postojeći školski predmeti nemaju svrhu, ali često iz srednje izađemo nespremni za život. Neki učenici kasnije odlaze na fakultet totalno `zeleni` i u strahu hoće li moći odgovoriti na životne izazove.
Upravo zbog toga potrebne su nam pojedine lekcije koje se ne nalaze u školskim udžbenicima:
Osobne financijePremda se ovo možda čini neobičnim i u glavi nam zvoni pitanje zašto bi se neki srednjoškolac uopće htio baviti osobnim financijama, odgovor je tu: zato što je važno znati kako dobro raspolagati vlastitim budžetom. U školi trebamo shvatiti na koji način funkcionira porez, što su krediti i kako ih dobiti, kolika je prosječna plaća u sektoru koji nas zanima i slične stvari.
Iako u školama postoji predmet psihologija, ovdje se ne govori o tome. Jasno nam je što su tjeskoba i depresija, ali mnoge druge stvari kada se radi o psihičkom zdravlju ne znamo. Kada bi o ovome učili tada možda mnogi i ne bi upali u kolotečinu depresije jer bi znali na koji način tijelo i emocije funkcioniraju. No, važnije od svega- bitno je osvijestiti učenike da nije sramota tražiti stručnu pomoć kada se radi o psihičkom zdravlju. Isto tako bitno je znati kakve sve psihičke bolesti postoje te kako pristupati oboljelim ljudima.
Naš život često određuju veze: one koje imamo s obitelji, sa šefom, profesorima, prijateljima, dečkom/curom, susjedom i drugo. Nije dobro podcjenjivati veze jer na kraju krajeva kroz njih se gradimo. U školi bi trebalo proučiti što veže dvoje ljudi da se tako dobro slažu, kako se obvezati te biti bolji prijatelj/dečko/sin/brat, što je verbalno i emocionalno nasilje i slično.
U današnjem svijetu svi imaju mišljenje o svemu i svi si daju za pravo da pričaju o svemu kao da o tome zaista nešto znaju. Upravo zato treba razviti kritičko mišljenje i raditi na njemu. Kritičko mišljenje može garantirati demokraciju jer bez njega smo samo `ovce` i obični sljedbenici kojima sve odgovara. Korištenje mozga je dobra stvar, a kritičko mišljenje još bolja jer to nas može osloboditi i treme od javnog nastupa, ali i treme od upoznavanja i razgovora s ljudima koje srećemo prvi put.
Samosvjesnost i emocionalno prosuđivanje
Ono što trebamo znati o samosvjesnosti je to da nitko nije kompletno svjestan samoga sebe cijelo vrijeme. To je vrlo teško, ali neke pomake u tom smjeru možemo naučiti- treba osvijestiti vlastito ponašanje i biti svjestan sebe, svojih mogućnosti i želja većinu vremena. Ovo se osobito odnosi na donošenje važnih odluka. Kada se govori o emocionalnom rasuđivanju, ono se odnosi na donošenje odluka i ponašanje bez `vozanja` emocija te racionalno prosuđivanje.
Učiti kreativnost nije samo crtanje na satu likovnog ili `gradnja` nečeg na tehničkom. Učiti kreativnost zapravo znači učiti kako se zabavljati. Kreativnost podrazumijeva zamišljanje onog što želimo te rad i stvaranje. Kroz kreativnost možemo puno toga naučiti o sebi, ali i o drugima.
Odvajanje društvenih mreža od stvarnog života
Budući da danas svatko ima profil na nekoj društvenoj mreži važno je znati razlikovati stvarni život od onog koji nam se pojavljuje na `zidu`. U srednjoj školi više se koncentriramo na to kako će stvari izgledati na Facebooku, jesmo li lijepo ispali na selfiju, koliko ćemo staviti fotki s dejta s dečkom i druge stvari. Treba naučiti razliku između razgovora u inboxu i razgovora uživo. Osim toga, treba razlikovati prijateljstvo na fejsu od pravog prijateljstva, a isto tako i veze.
Komunikacijske vještine
Tijekom života svi razvijamo komunikacijske vještine- neki više, a neki manje. Dok smo u srednjoj još nam je dosta stvari neugodno za napraviti i oko toga znamo imati problema i kada napustimo srednju školu. Zbog toga je važno naučiti komunikacijske vještine jer će nam koristiti kasnije na poslu, fakultetu, ali i u životu. Treba znati razgovarati te drugu osobu gledati u oči, a to nekada nije lako. Osim toga, postoji više oblika i vrsta komunikacije- od verbalne do neverbalne, pa sve do interpersonalne komunikacije. Neverbalna komunikacija je širok pojam i zato nam može za početak pružiti znanje o tome koje ponašanje/odijevanje/razgovor je primjeren za koju situaciju.
Ne smatramo da u školi trebamo postati eksperti u kulinarstvu, ali dobro je znati kuhati te dobro iskoristiti namirnice. Možda će nam se ovo činiti smiješno, ali kuhanje je vrlo važno i mnogi znaju ispeći samo jaje ili palačinke nakon srednje škole. Čovjek uči dok je živ, ali prije odlaska na fakultet ili u samostalan život moramo znati kuhati jer ćemo inače potrošiti hrpu novaca na dostave ili na nekvalitetnu hranu.
Više iz rubrike
