1.10.2018
Slika nije pronađena
Učenice srednjih škola uključene u Mrežu mladih savjetnika (MMS) u ime svih učenika uputile su poruku ministrici obrazovanja Blaženki Divjak kakvu točno reformu obrazovanja trebaju i žele.
'Učiti za život, a ne za ocjene, manje nastavnog gradiva, manje obaveznih, a više izbornih predmeta, omogućiti izbor broja sati pojedinih nastavnih predmeta, u srednjoj školi prilagoditi programe tako da se učenicima olakša promjena struke, poboljšati provođenje učeničke prakse, izbaciti junk food iz školske prehrane i smanjiti domaće zadaće', poručile su učenice, donosi Index.
Kako piše Index, MMS je tijekom prošle školske godine više puta raspravljao o problemima s kojima se suočavaju učenici u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj, kao i o kurikularnoj reformi koja je ova nastavne škole započela s programom u odeđenim školama.
Na temelju rasprave, učenici su donijeli pojedine prijedloge o promjenama za koje vjeruju da će poboljšati obrazovanje, ali i sam položaj djece u školi.
'Želimo učiti za život, a ne za ocjenu. U školi učimo mnogo toga što nema praktičnu primjenu, a ne dobivamo niz važnih životnih znanja (npr. o snalaženju u kriznim situacijama, financijskoj pismenosti, domaćinstvu itd.). Najčešće učimo mnoštvo činjenica, a ne i o primjeni znanja u životu. Imamo previše nastavnih predmeta i svima se trebamo posvetiti kako bismo dobili što više ocjene jer su one presudne za nastavak školovanja - tako se ne možemo posvetiti detaljnijem proučavanju područja koja nas više zanimaju. Zapostavljena je i odgojna uloga škole. Škola treba uzeti u obzir kvalitetu života učenika kao djeteta u cjelini i ne promatrati ga kao stroj za učenje i polaganje ispita', rekla je Lana, učenica 4. razreda VII. gimnazije u Zagrebu.
Učenici isto tako smatraju da bi trebalo reducirati školsko gradivo. Po njihovom mišljenju, učenici u osnovnim i srednjim školama uče previše definicija i teorijskog gradiva, a malo toga uspiju zapamtiti.
'Osim što je preopširno, nastavno gradivo različitih predmeta nije međusobno usklađeno pa je otežano povezivanje sadržaja među nastavnim predmetima. Lakše nam je učiti ako se povezuju sadržaji, na primjer, hrvatskog jezika, povijesti i zemljopisa, hrvatskog i stranog jezika itd. U osnovnoj školi treba ujednačiti opterećenje gradivom po razredima jer je sada izrazito neujednačeno', dodaje učenica.
Učenici žele manje obaveznih, a više izbornih predmeta, donosi Index.
'Treba povećati mogućnost izbornosti predmeta, pogotovo u višim razredima osnovne škole, kako bismo se mogli više baviti predmetima koji nas zanimaju i koji su nam važni za nastavak školovanja. Izbornost je još važnija u srednjoj školi u kojoj bi dio programa trebao biti obvezan za sve, a veći broj predmeta trebao bi biti ponuđen učenicima na izbor. U mojoj srednjoj školi imamo 14 obveznih predmeta i svaki profesor očekuje da iz njegovog predmeta budemo najbolji.'
Učenici misle da bi u pojedinim predmetima učenici trebali dobiti mogućost biranja većeg ili manjeg opsega sati, a takvu mogućnost povećati u srednjoj školi.
'Treba povećati mogućnost izbornosti u tjelesno-zdravstvenoj kulturi i omogućiti učenicima izbor sporta koji im najviše odgovara i kojim će se rado baviti jer cilj je da se više krećemo i steknemo navike bavljenja rekreacijom i sportom', dodaje Lana.
Učenica 3. razreda XVIII. gimnazije Karla Škrlec kaže da učenici žele kvalitetne nastavnike koji se koriste suvremenim i modernijim metodama poučavanja. Po njezinom mišljenju, nastavnici bi trebali omogućiti svima da uče kroz primjere, a ne da samo štrebaju teoriju.
Kako donosi Index, učenica je spomenula da bi bilo super kad bi u školu dolazili određeni stručnjaci (na primjer sa Sveučilišta) te na vlastitim primjerima učili učenike o području kojim se izravno bave.
'Učenje uz primjere iz života bolje je jer je zanimljivije i pokazuje kako se neko znanje primjenjuje u životu pa tako razumijemo zašto nešto učimo. Važan je aktivni pristup nastavnika, ulaganje napora u to da učenici stvarno razumiju što im govori. I više praktičnog rada za učenike jer tako lakše pamtimo. U nastavi nedostaje rasprava s učenicima, zaboravlja se da je važno da razmišljamo, da kažemo svoje mišljenje i da sami dođemo do zaključaka. Sada učenici uglavnom samo slušaju učiteljeve stavove. Važno je da nastavnici primjenjuju više različitih pristupa u poučavanju, a ne samo jedan, jer su učenici različiti i svatko od njih uči na drukčiji način. Redovitom izmjenom pristupa učitelj može pomoći da prepoznamo na koji način najuspješnije učimo.'
Učenicima su veliko opterećenje i domaće zadaće kojih je, kako kažu, jednostavno previše. Oni učenici koji se bave nekom izvannastavnom aktivnošću, hobijem ili sportom, teško usklađuju te obaveze s onim školskima. Zadaća ima previše, učenja također, a oni onda nemaju vremena baviti se nekim drugim, jednako važnim stvarima.
Reci nam u ANKETI što misliš o ovome - slažeš li se s učenicima ili misliš da je sustav sasvim okej ovakav kakav je?
Foto: Shutterstock/Giphy
D.Š.
Pročitaj još:
Više iz rubrike
