Hrvatski đaci otkrili: koji predmeti su im najdraži i kakve ocjene dobivaju?

S kakvim uspjehom najčešće prolaze hrvatski učenici završnih razreda u osnovnim i srednjim školama te koji su im predmeti draži, otkrila je anketa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provedena među 3664 osmoškolca i 3707 maturanata.

Istraživanjem se željela utvrditi struktura profesionalnih namjera učenika završnih razreda u ovoj školskoj godini, a evo što se pokazalo piše tportal.hr

Najveći broj osnovnoškolaca završio je šesti i sedmi razred s vrlo dobrim uspjehom. Više je četvorki ipak palo na kraju šestog razreda (41,4 posto), a nešto manje godinu kasnije (39,3 posto). Proporcionalno s upisom u viši razred škole pada i završni uspjeh na kraju školske godine. Tako je odlikaša u šestim razredima bilo 39,1 posto, a u sedmom se njih broj smanjio na 32 posto. S trojkom je njih 18,7 posto završilo šesti razred, a njihov broj je porastao gotovo za deset posto u sedmom razredu. Najmanje je učenika koji su završili s uspjehom dovoljan.

Najviše je ipak odlikaša iz likovne i tehničke kulture, a najviše je dvojki zaključeno iz matematike. Slična je situacija i među hrvatskim maturantima. Anketom ih je u ovoj školskoj godini obuhvaćeno 3707 s područja cijele Hrvatske. Dok je najveći dio njih rekao kako su prvi, drugi i treći razred završili s vrlo dobrim uspjehom, trećina je bila dobra, a samo petina može ih se pohvaliti odličnim uspjehom.  

I njihovi razrednici složni su s onima iz osnovnoškolskih klupa u mišljenju da među najvećim brojem maturanata nema onih s izraženim sposobnostima i sklonostima za pojedina nastavna područja (65,3 posto). U srednjoj školi ipak je nešto više onih koji su skloni društvenim, prirodnim i tehničkim predmetima (34,6 posto).

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Foto: Shutterstock
Izvor: tportal
I.N.

Pročitajte još:

Web dizajn, nutricionizam, programiranje – 15 novih izbornih predmeta uvodi se u hrvatske gimnazije

'Profesori nisu stalno u učionici, ali učenici svejedno sjede i rade' – hrvatski tinejdžer otkrio kao izgleda školovanje u Danskoj

Od 01. listopada liječnici više učenicima ne pišu ispričnice