Slava ima i svoju mračnu stranu koju su već mnogi iskusili. Talent i uspjeh nikoga ne štite od neželjenih promjena i tragedije. Fenomen nije nov te primjeri sežu stoljećima unazad. Otkrijte kako su se poznati buntovnici iz prošlosti nosili s činjenicom da su njihovi životi izloženi očima javnosti.
Čuli ste o njemu na satovima glazbenog i zasigurno ste već fućkali barem jednu njegovu melodiju. Iako njegova perika izaziva smijeh, neosporno, Wolfgang Amadeus Mozart je prva rock zvijezda u povijesti.
Poznati skladatelj, violinski i klavirski virtuoz, pravo čudo od djeteta. Poput Johna Lennona, nekoliko stoljeća kasnije, Mozart je također bio poznat po svojoj drskosti, odbijanju autoriteta, te je uvijek nastojao kršiti pravila i inovirati glazbu.
Nije nepoznata činjenica da je bio hirovit, vulgaran i ženskaroš. Ismijavao je obožavatelje, prkosio je svima: očito se je zamjerio mnogima pošto u današnje vrijeme psihijatri imaju hitnu potrebu dijagnosticirati mu ni više ni manje nego 27 različitih psihičkih poremećaja.
Najveća filmska zvijezda Marilyn Monroe, platinasta plavuša koju je kanonizirao Andy Warhol, je prva umjetnica žrtvovana na oltaru showbusinessa. Žrtva barbiturata i vlastitog imidža, pravi je školski primjer prerano ugašene zvijezde.
Iz nevoljenog djeteta, Norma Jean se je preobrazila u svoj alter ego: zanosnu plavušu, san svakog muškarca. Međutim, ružno djetinjstvo ju je neprestano slijedilo poput sjene od koje pokušava pobjeći. Postati glumicom, predstavljalo je uspostavu kontrole nad vlastitim tijelom, dušom i životom; pripadati samoj sebi, prestati živjeti u strahu. Na koncu, ustanovila se je, naime, nepodobna i za Hollywood.
Pedeset godina nakon njene smrti, Marilyn je postala prava pravcata industrija koja donosi golemu dobit - nažalost ne ljudima koji su ju voljeli.
Trebamo li biti alkoholičari ili narkomani kako bismo bili dobri pisci? Unatoč pozamašnom popisu spisatelja-ovisnika, odgovor je dakako ne. Mnogi pisci su imali veoma prisan odnos s alkoholom, nemoguću ljubav s opijatima, i destruktivnu strast s eksplozivnim mješavinama štetnih supstanci. Philip K. Dick, pisac znanstvene fantastike, umro je svega nekoliko dana prije premijere filma Blade Runner snimljenog prema knjizi Sanjaju li androidi električne ovce?
U dobi od 54 godine podlegao je srčanom udaru. Neprestano pod utjecajem amfetamina i ostalih kemijskih koktela, pisao je previše i prebrzo (šest romana godišnje!). Teški ovisnik i psihički bolestan, smatran je genijem znanstvene fantastike. Zadnjih godina života, kako broj njegovih obožavatelja nije prestajao rasti, njegova autodestruktivnost je postajala sve opasnija. No tko zna, možda je on još uvijek živ a u biti njegovi čitatelji su mrtvi?
Amblem jedne cijele generacije, Kurt Cobain bijaše nesretan poput psa lutalice. Možemo li okriviti brzo stečeni uspjeh i medijatizaciju za njegovu sudbinu? Vjerojatno nikada nećemo biti u stanju dati posve točan odgovor.
Svi su upoznati s meteorskim uspjehom Nirvane i Cobainovim likom gubitnika koji je uspio - pobjednika unatoč sebi. Njegov život i glazba su inkarnacije pitanja koja muče sve tinejdžere na svijetu: kako se osloboditi, kako pronaći svoje mjesto, kako ostati svoj dok vas svi promatraju?
Kurt Cobain očito nije pronašao najbolji mogući odgovor na vlastita pitanja. No, njegov blistav prolaz na zemlji ostaje jedna vrsta uvrnutog primjera, poruka koju nije potrebno naučiti napamet, za sve one koji se pitaju vrijedi li zaista pokušati promijeniti svijet ili samo košulju?
Eva Hižar
