Riječ je o dvije vrste stručnih postupaka za dvije kategorije učenika – onih u riziku za razvoj problema u ponašanju i onih s problemima u ponašanju, a kojoj će koji učenik pripasti, odlučit će škola. Dio je to pooštrenih disciplinskih mjera najavljenih novim pravilnikom koji je u javnu raspravu pustilo Ministarstvo obrazovanja.
Pravilnik je odgovor na nasilje u školama, potaknut akcijom #ijasamfranjo, odnosno incidentom u čakovečkoj srednjoj školi, a trebao je biti donesen još davne 2015. godine.
Prema njemu, prva mjera – odgojno-obrazovna potpora – podrazumijeva pomoć učeniku u riziku za razvoj problema u ponašanju, a primjenjivat će se kad se drugi pokušaji pokažu nedjelotvornima. Osim odgojnog usmjeravanja, učenik će dobiti i individualnu ili grupnu pomoć u učenju i bit će uključen u dopunsku ili dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti. Naravno, provodit će se i savjetovanje s roditeljima.
Stručni tretman, logično, podrazumijeva stručnu intervenciju za učenike sa složenijim problemima u ponašanju koji nanose štetu sebi ili drugima. Obje mjere će se provoditi tijekom cijele školske godine, a najmanje šest mjeseci. Cilj je pomoći učenicima i zaštititi ostale, učenike i nastavnike.
Kako bi odlučili koji program, odnosno mjeru treba primijeniti, učitelji će se morati međusobno konzultirati, kontaktirati roditelja ili staratelja i obratiti se školskom liječniku ili vanjskom stručnjaku, a po potrebi i školi koju je učenik prije pohađao i socijalnoj službi. Kad donesu odluku, razrednik će uz pomoć stručnog suradnika (pedagoga ili psihologa) napraviti program potpore.
Stručni tretman će se, prema Pravilniku, provoditi u tri oblika – redoviti, produljeni i intenzivni. Redoviti se odnosi na savjetovanje učenika, roditelja i nastavnika i provodit će ga educirani stručnjak. Produljeni će se provoditi u skupinama organiziranim prema potrebama i problemima u ponašanju učenika. Intenzivni je namijenjen učenicima uključenima u posebne odjele za učenike s teškoćama u razvoju. Redoviti i intenzivni tretmani će se provoditi prije ili nakon nastave.
Kao što je vidljivo iz opisanog postupka, najviše će se naraditi razrednici, pedagozi i psiholozi koji pritom moraju 'imati na umu najbolji interes učenika, njegove obiteljske prilike, sposobnosti, interese i teškoće', kako propisuje Pravilnik. I to će morati uvrstiti u redovne aktivnosti i odraditi u sklopu redovnog radnog vremena, a morat će i ostvariti suradnju s vanjskim službama.
Najveći problem je da je njih premalo – podaci koje je iznio MZO pokazuju da na jednog psihologa u prosjeku u osnovnoj i srednjoj školi dolazi oko 800 učenika, a na jednog pedagoga u osnovnoj školi 400 učenika, odnosno 500 u srednjoj školi. U prošloj godini je u osnovnim školama realizirano 5793 opomena, 1925 ukora, 475 strogih ukora i 9 preseljenja. U srednjim školama je u 2017. godini bilo još više sankcija: 18.657 opomena, 7604 ukora, 2552 opomena pred isključenje i 416 isključenja, piše Jutarnji.
Postoje škole gdje čak ni nema pedagoga ili psihologa što će biti dodatni problem pri provedbi – u tom slučaju će o provedbi brinuti ravnatelj. Kada će njima zatrebati pomoć, uskočit će stručnjaci iz Agencije za odgoj i obrazovanje...
U konačnici, to je puno planova, ali provedba djeluje komplicirano. Preostaje nam vidjeti koliko će toga biti realizirano...
Foto: Freedom Writers Screenshot/Giphy/Pixabay
M.Z.
Provjeri još...
'Kad se male ruke slože...' Sprema li se kraj nedavno donesenoj zabrani korištenja mobitela u školi?!Otkrivamo drugu stranu priče – stvarne najgore scene koje su učenici doživjeli od profesora na satu!
Nastavnici diljem Hrvatske stali uz profesora koji je navodno istukao učenike – ovo su njihove poruke podrške
