Balkanci ili Europejci (Europljani) – ovo je tema nedavno provedenog sociološkog istraživanja u kojem je utvrđeno da mladi u Hrvatskoj imaju složene mjesne identitete.
Proveli su ga Saša Puzić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Karin Doolan sa Sveučilišta u Zadru i Alistair Ross s London Metropolitan Universityja, a zaključak je objavljen u obliku znanstvenog članka u Reviji za sociologiju (možete mu pristupiti ovdje).
Temelji se na podacima prikupljenima u okviru fokusnih grupa u kojima je sudjelovalo 68 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola u dobi između 11 i 17 godina u trima gradovima u Hrvatskoj: Rijeci, Zagrebu i Zadru. Koristili su se pitanjima 'Kako biste sebe opisali? Što biste rekli da je vaš identitet?', 'Da li to što ste u Europi utječe na način kako mislite o vašem identitetu i vašoj budućnosti?' kako bi utvrdili kako mladi u Hrvatskoj imenuju svoje identitete s obzirom na geografsku ili društvenu pripadnost.
'Analiza je pokazala da učenici i učenice izražavaju snažan regionalni identitet u kojem značajno mjesto zauzimaju stereotipi koji se odnose na razlike između priobalja i unutrašnjosti, između ruralnih i urbanih područja te između sjevera i juga', piše u sažetku objavljenom na Hrčku. No, istovremeno mladi izražavaju i težnju k europejstvu, kao i osjećaj pripadnosti balkanskome kulturnom krugu (koji se prikazuje kao nepristojan, svadljiv, nerazvijen i neuredan).
Drugim riječima, mladi se primarno osjećaju kao Primorci, Dalmatinci ili kao Purgeri – ne kao Balkanci, Europljani, pa čak ni kao Hrvati.
Jer zemljopisne granice nisu samo zemljopisne – one razvijaju simbolična razdvajanja, etničke i svakakve druge stereotipe. Europski identitet se tumači kao napredan i poželjan, a balkanski kao zaostali, ali ukorijenjen u nas. Pa zašto je onda naš identitet kompleksan?
Jedan je od isječaka kojim sociolozi ilustriraju odgovore mladih najbolje opisuje nalaze: 'Mislim da smo svi ponosni na Hrvatsku – ali opet nismo prijateljski prema Srbima i Slovencima – mrzimo Slovence – ali opet, mi se međusobno ne volimo u Hrvatskoj. Mi smo u Hrvatskoj, ali smo odvojeni na mnogo načina – ne volimo ljude iz Zagreba, jer su Purgeri, ili ljude iz Splita ili Dalmacije nazivamo Tovari. Ne podnosimo se međusobno i ne podnosimo druge ljude. Ne znam kako to tako živimo! Mislim da je to uglavnom zbog sporta'.
A kako se ti osjećaš? Primarno na temelju regionalne pripadnosti, kao Hrvat(ica), kao stanovnik Balkana ili Europe? Razmisli!
Foto: Pixabay/Hrvatska.eu
M.Z.
Pročitajte još:
Veliko istraživanje u Hrvatskoj - evo koje greške na internetu najviše rade tinejdžeri
Koliko prepisuju učenici u Hrvatskoj i gdje najviše? Istraživanje u četiri županije je otkrilo puno toga
[ANKETA] Budi dio velikog istraživanja - koji će fakulteti ove godine biti najpopularniji u Hrvatskoj?
