Jednom jako, jako davno, u dalekoj zemlji živjela je... Zvuči li vam početak ove rečenice poznato, sigurno ste se kao mali susreli s nekima od bajki i priča Jacoba i Wilhelma, znanih i kao braća Grimm.
Ove godine obilježava se 200. obljetnica od izlaska njihove prve zbirke priča pod nazivom 'Kinder- und Hausmärchen' (Dječje i obiteljske priče) koje su svijetlo dana ugledale davne 1812. godine.
Dva brata koja su ostavila dubok trag u svjetskoj književnosti rođena su u njemačkom gradu Hanau, blizu Frankfurta. Zanimanje za narodne legende i priče braću je dovelo i van granica Njemačke, pa su tako osim izvornih njemačkih, u njihovoj zbirci mjesto pronašle i mnoge francuske priče. Njih im je ispričao jedan hugenotski pripovjedač koji je braći poslužio kao vrlo važan izvor.
Narodne bajke Jacob i Wilhelm sakupljali su i od svojih prijatelja ili ih nalazili u starim knjigama, a mnoge od njih nastale su čak prije nekoliko tisuća godina te su u različitim verzijama poznate i među drugim jezicima i kulturama.
Današnja izdanja Grimmovih bajki uglavnom su pročišćene verzije za djecu, a izvorne narodne priče koje su braća sakupila nekad se nisu smatrale dječjim. Bajke s likovima poput vještica, trolova, zloduha i vukova, nisu služile samo kako bi zaplašile malene već i kao poučne priče za odrasle. Neke od njih doživjele su tako brojne preinake upravo kako bi bile više prikladne za mlađe naraštaje te su iz njih izbačeni mnogi mračni elementi.
Kada je kompanija Walt Disney odlučila neke od njih dovesti i na veliki ekran, ove priče osvojile su srca djece (ali i odraslih) diljem svijeta te zauvijek pronašle mjesto u našoj mašti.
Tako su uz njihovu pomoć odrasle mnoge generacije, a priče poput Snjeguljice, Trnoružice, Matovilke, Pepeljuge, Crvenkapice, Ivice i Marice, Palčića, Vuk i sedam kozlića, Zlatne guske i Željeznog Ivice postale su pravi bezvremenski klasici.
U kojim bajkama ste u djetinjstvu i vi uživali? Koji je tvoj najdraži lik iz Grimmovih priča?
Sonja Curi