Švedski grad želi izliječiti usamljenost: Pokrenuli zanimljivu kampanju da se ljudi sprijatelje

Stanovnici švedskog grada Luleå se suočavaju s usamljenošću i depresijom zbog premalog broja sati dnevnog svjetla. Naime, za mjesec dana, stanovnici će imati samo tri sata dnevnog svjetla.

Iako mnogi stanovnici imaju svoje hobije koji ih održavaju kroz hladne mračne zimske mjesece ovdje kao što je plivanje u ledenom moru, skijaško trčanje, hodanje po „ledenoj cesti“ u arhipelag, ipak jedna stvar ostaje problem: usamljenost. U pokušaju da se tome suprotstave, vlasti u Luleåu pokrenule su kampanju za ublažavanje te društvene izolacije, potičući ljude da pozdravljaju jedni druge, piše The Guardian.

„Stvarno je dobra stvar što ljudi pozdravljaju jedni druge. To znači da ljudi koji se sretnu, a ne poznaju jedni druge, postaju malo sretniji“, kaže Pontus Wikström, 61, predsjednik grupe za zimsko kupanje Kallis Luleå.

Građani se preporučuje da se međusobno pozdravljaju

Säg hej! (reci bok!) kampanja kaže da joj je cilj stvoriti topliji grad potičući ljude na male, ali značajne društvene interakcije. U autobusima se vrte reklame, a u školama se održavaju radionice.

Nedavno istraživanje pokazalo je da je među osobama u dobi od 16 do 29 godina 45% ljudi u Luleåu imalo problema kao koji su nastali kao posljedica usamljenosti. Među onima u dobi od 85 i više godina brojka je bila znatno niža i to 39% među ženama i 26% među muškarcima.

Micael Dahlen, profesor blagostanja, dobrobiti i sreće na Stockholm School of Economics, kaže da iako je usamljenost, posebno među mladima, globalni problem, možda je Švedska, sa svojim mračnim, hladnim zimama, svjesnija toga.

Zimi je usamljenost najveća

„Usamljenost i izolacija veliki su problemi u bilo koje doba godine gotovo bilo gdje u svijetu sada. To dolazi s vremenom u kojem živimo, načinom života koji imamo, gdje se ne susrećemo nužno u istoj mjeri kao prije. To se ubrzava zimi kada smo manje vani, manje smo u društvu“, kaže Dahlen.

Åsa Koski, koja radi za općinu Luleå, došla je na ideju za kampanju. Ona želi da grad, koji prolazi kroz razdoblje brzog rasta dok pokušava privući desetke tisuća novih ljudi da rade u „zelenoj“ industriji i drugim uslugama, zbog toga ne postane još atomiziraniji.

„Ne želimo samo da Luleå raste kao grad; želimo da Luleå bude ugodan, siguran i prijateljski grad u kojem ima kulture, slobodnih aktivnosti i sporta. Istraživanja pokazuju da pozdravljanje utječe na zdravlje, a često i na želju za međusobnom pomoći. Ako pozdravite svoje susjede, veća je vjerojatnost da ćete im pomoći“, kaže Koski.

Pandemija samo pogoršala situaciju

Tijekom vrhunca pandemije, mnogi su se šalili da socijalno distanciranje nije ništa novo za Šveđane, koji, kako je rekla novinarka i autorica Lisa Bjurwald, „vole držati izuzetno široku međuljudsku distancu. Ovo pravilo odavno postoji i primjenjuje se na sve aspekte svakodnevnog švedskog života, od kretanja po prolazima supermarketa do čekanja na autobusnoj stanici. Da, čak i kad pada kiša.”

Prema riječima Seyeda Mohsena Hashemija, 25-godišnjeg studenta koji živi u obližnjem selu Kallax, situacija je sada još gora.

„Prije pandemije bilo je 50-50; neki su ljudi pozdravljali jedni druge. Ali nakon pandemije ljudi su se više bojali kontaktirati sa strancima,” kaže on.

Usamljeni ljudi osjetljiviji na depresiju

Kad se ljudi manje pozdravljaju, postaju „više izolirani“, kaže Hashemi, manje kontaktiraju s ljudima i postaju osjetljivi na depresiju. Jedan „hej“ može nekome promijeniti dan.

Hashemi, koji je rođen u Iranu i čiji su roditelji iz Afganistana, došo je u Luleå prije devet godina kao izbjeglica.

„Dolazim s Bliskog istoka i ljudi su se međusobno pozdravljali. Nepristojno je ne pozdraviti jedan drugoga. Ali ovdje ako pozdraviš strance, oni će reći da si pijan“, kaže smijući se.

Hashemi je otkrio da mu vitamin D, igranje, rad i učenje pomažu da prebrodi zimske mjesece. Osim toga, instalirao je nekoliko bijelih svjetala u njegovom domu.

Izvor: The Guardian