[STUDENTSKI RJEČNIK] Na koje sve pogodnosti ostvarujete pravo tijekom studiranja?

Posljednji „Studentski rječnik“ donosi i objašnjava možda najbolje i najljepše pogodnosti studiranja. To su svakako studentski popusti, putovanja, prava koja ostvaruju tijekom studija, studentske menze, domovi i slično.

Ako studiraš u Zagrebu, a ne znaš gdje se nalazi koja menza, možeš to pronaći u tekstu ispod. Nadalje, ako ne znaš koju razinu prava ostvaruješ na prehranu, objasnili smo gdje to možeš provjeriti i pretpostavili smo koju razinu prava na prehranu ostvaruješ.

Zato u posljednjem „Studentskom rječniku“ provjerite koje sve pogodnosti ostvarujete kao studenti, a na koje više nećete imati pravo nakon završenog studija, i svakako iskoristite sve prilike koje vam se pružaju!

1. Iksica

Iksica, odnosno studentska iskaznica jedna je od najbitnijih stvari koju posjeduje svaki student. Njome studenti dokazuju svoj studentski status, a najpoznatija je zbog pogodnosti koje studenti s njome ostvaruju. Jedna od njih je korištenje subvencionirane cijene prehrane u studentskim restoranima, ali osim toga, iksica može poslužiti i za mnoge druge prilike. Tako se ne možete useliti u studentski dom bez iksice, kao što ga ni ne možete platiti na blagajni studentskog doma ukoliko ne predočite iksicu.

Nadalje, iksica često služi i za identifikaciju prije pisanja ispita, ako vas profesor zatraži da mu pokažete studentsku ispravu on to čini da bi potvrdio vaš identitet i bio uvjeren da ste vi upravo osoba koja treba polagati ispit, a ne da ga je došao pisati netko umjesto vas. Uz mnoge druge pogodnosti studentske iskaznice, jedna od njih je i da često služi kao isprava kojom možete ostvariti brojne studentske popuste, na primjer, u kazalištu, kinu, muzejima...

2. Studentski restoran – menza

Studentski restorani, odnosno menze, pravi su spas tijekom studiranja, pogotovo za poprilično prazne novčanike studenata. Studentske menze omogućuju studentima povoljniju prehranu, s obzirom na to da dio njezine cijene subvencionira država. Osnovni meni u menzi tako stoji ispod jednog eura, što zaista pomaže pri štednji studentskog budžeta. Studentski restorani nalaze se gotovo u svakom gradu u kojem se nalazi sveučilište, a i većina studentskih domova u Hrvatskoj, u sklopu svog naselja, ima također svoju vlastitu menzu.

Ako to nije slučaj, studenti uvijek nađu alternativu, i u tom slučaju odlaze u njima najbližu menzu. Što se tiče Zagreba, on ima najveću ponudu studentskih restorana u Hrvatskoj. Tako da u Zagrebu menze možete pronaći na idućim lokacijama: Studentski dom Stjepan Radić, Studentski dom Cvjetno naselje, Studentski centar, Kampus Borongaj, menza na Veterinarskom fakultetu, menza na Tekstilno tehnološkom fakultetu, menza na zagrebačkom Tehničkom veleučilištu, restoran u sklopu Nacionalne sveučilišne knjižnice, menza na Filozofskom fakultetu, na Agronomiji i Šumarstvu te menza u sklopu studentskog doma na Lašćini.

Postoje još dva studentska restorana, onaj u sklopu Fakulteta strojarstva i brodogradnje te na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ali su oni trenutačno zatvoreni, prema informacijama sa službenih web stranica zagrebačkog Studentskog centra. Ukupno postoje tri razine prava na prehranu kojom se ostvaruje pravo na subvencioniranje cijene prehrane.

Razine prava dodjeljuju se prema mnogim kriterijima, a neki od najbitnijih je lokacija mjesta prebivališta. Što znači da studenti koji dolaze, na primjer, studirati u Zagreb iz daljnjih dijelova Hrvatske, najčešće imaju najveću, odnosno treću razinu prava na prehranu. Studenti iz Zagreba, koji ujedno studiraju u Zagrebu, najčešće imaju onu prvu i osnovnu razinu prava kojom im se omogućuje svega jedan subvencionirani obrok dnevno. Svoju razinu prava na prehranu možete provjeriti prijavom u Studomat ili prijavom u ISSV-u sustav gdje se odmah prikazuje i koliko je stanje vašeg solda kojeg trošite u studentskim restoranima.

3. Studentski domovi i naselja

Studentski domovi razlikuju se jedni od drugih, prvenstveno zbog prostornog kapaciteta i brojnih drugih okolnosti koje na to utječu. Tako neki domovi primaju svega 400-tinjak studenata, dok ima onih u kojima stanuje čak 5.000 studenata! Bez obzira na veličinu, domovi su uglavnom slično opremljeni: paviljoni u kojima studenti stanuju, učionice za učenje, prostor za pranje odjeće, odnosno perilice i sušilice rublja, sportski tereni za fizičke aktivnosti i slično.

Neka studentska naselja koja su veća i imaju više prostornog kapaciteta imaju i vlastitu menzu, kao i slastičarnu, caffe bar, prostorije za druženja, prostorije s igraćim konzolama i slično. Zagreb ima četiri studentska doma, a samo jedan od njih nema svoju vlastitu menzu u sklopu naselja.

Najveći studentski dom je studentski dom Stjepan Radić koji ima nekoliko menzi, najviše studenata, a samim time i najviše prostornog kapaciteta koji omogućuje različite aktivnosti. Idući je studentski dom Cvjetno naselje, koji također ima menzu i sve navedene aktivnosti, zatim studentski dom Dr.Ante Starčević, poznatiji pod nadimkom „Šara.“.

No, nažalost, na Šari nema studentskog restorana, ali studenti odlaze jesti u sklopu studentskog doma Cvjetno naselje s obzirom na blizinu ovih dviju lokacija. Posljednji zagrebački dom je na Lašćini, koji je ujedno najmanji i najstariji zagrebački dom sa svega 400 – 500 studenata, ali u sklopu svojeg naselja ima vlastitu menzu.

4. Studentski servis

Studentski servis (među studentima poznatiji kao student servis) studentska je agencija, odnosno služba za zapošljavanje. Ona služi studentima kako bi se mogli zaposliti i iskoristiti studentska prava koja ostvaruju na rad. Studentski servisi, također, postoje u gotovo svim sveučilišnim gradovima u Hrvatskoj, a da bi student mogao ostvariti pravo na rad preko student-servisa, prije svega mora biti učlanjen i mora imati prava koja se zahtijevaju prilikom učlanjenja. Tako studenti preko studentskog servisa podižu svoje mjesečne ugovore za rad i on im isplaćuje studentske plaćea.

5. Studentski ugovori

Studentski ugovori predstavljaju dokaz o zapošljavanju studenta preko student servisa. Studenti su dužni svakog mjeseca podići novi studentski ugovor za tekući mjesec u kojem planiraju raditi. No, ono što je bitno jest da svaki ugovor mora biti važeći, odnosno mora se predati studentskom servisu.

Što znači da ako ste podigli ugovor za, na primjer, listopad, a na kraju niste radili i ne možete popuniti ugovor te ga poslati poslodavcu i studentskom servisu, taj ugovor morate stornirati jer se on onda vodi kao nevažeći. Broj mjesečnih ugovora nije ograničen jer mjesečno možete podići maksimalno tri različita ugovora, što znači da možete raditi kod tri različita poslodavca u istom mjesecu.

6. Oglasi za poslove

Još jedna pozitivna stvar studentskih servisa je što objavljuju oglase za studentske poslove. Neki hrvatski student-servisi poslove objavljuju na svojim službenim web stranicama, dok ih drugi objavljuju na svojim društvenim mrežama, poput Facebooka. Zato ako tražite posao, svakako provjeravajte sve moguće izvore svojih student-servisa jer ne objavljuju svi oglase na istom mjestu.

Osim toga, portal MojFaks svakog drugog ponedjeljka objavljuje pregled studentskih oglasa za posao gdje se izdvajaju oni najbolje plaćeni ili najzanimljiviji u tom periodu, pa svakako popratite i naše stranice, kao i društvene mreže i možda pronađete idealan studentski posao za dodatnu zaradu!

7. Stipendije

Studenti svojim statusom ostvaruju i pravo na mnogobrojne stipendije. Naime, danas zaista postoji mnogo natječaja za studentske stipendije, a neke od najpopularnijih su one na državnoj, gradskoj ili općinskoj razini. Osim njih, brojna hrvatska sveučilišta raspisuju natječaje na sveučilišnoj razini, a stipendije se također dodjeljuju u raznim kategorijama, poput: deficitarnih zanimanja, socioekonomskog statusa, izvrsnosti i prosjeka i slično.

Tako da svaki student može pronaći stipendiju unutar pojedine kategorije gdje zadovoljavaju uvjete, a naposljetku time imaju i šanse osvojiti pravo na mjesečni novčani iznos koji im pomaže tijekom studija.

8. Studentska putovanja

Još jedna pogodnost studentskog života su studentska putovanja! Naime, postoje razne mogućnosti putovanja za studente, a jedan od njih je i Work&Travel projekt. Radi se o projektu unutar kojeg studenti tijekom ljetnih praznika odlaze raditi u Ameriku, a nakon odrađene sezone, obavezna su kratka putovanja diljem SAD-a s novcima koje su zaradili tijekom rada na sezoni.

Osim W&T projekta, nude se i Erasmus+ kratkoročne razmjene gdje studenti odlaze u drugu državu u sklopu Erasmus+ projekta na 10-ak dana. Tamo tada pohađaju radionice i aktivnosti u sklopu projekta, a ujedno i putuju u neku drugu državu. Ono što je bitno za naglasiti kod Eramsus+ projekata je da su putni troškovi, smještaj i hrana subvencionirani od strane Europske unije pa studentima za ovo putovanje novci trebaju samo za džeparac, s obzirom na to da je sve plaćeno, a putni troškovi se retrogradno vraćaju nakon završenog projekta.

9. Studentska razmjena

Osim kratkih Erasmus+ projekata koji traju 10-ak dana, studenti ostvaruju pravo i na semestralne Erasmus razmjene. Radi se o razmjeni gdje studenti odlaze studirati u neku drugu državu čitavi semestar, bio to ljetni ili jesenski, a zatim se ponovno vraćaju u Hrvatsku na svoje matične fakultete.

Ono što je bitno jest da ti fakulteti u inozemstvu, gdje studenti odlaze na razmjenu, moraju biti sličnih ili srodnih studija kao oni u Hrvatskoj kako bi im se položeni predmeti u inozemstvu mogli priznati i na hrvatskih fakultetima. U svakom slučaju, radi se o idealnoj prilici ukoliko želite iskusiti život u studiranje u inozemstvu na svega nekoliko mjeseci.