Objavljeno koji su studiji nepoželjni, a koji traženi u RH! Na 'crnoj listi' opet isti fakulteti – evo što se 'isplati' studirati

Utopijskim načinom gledano, tržište rada bi trebalo biti u skladu s brojem ljudi koji ulaze na njega. Drugim riječima, ponuda i potražnja poslova bi trebale biti gotovo jednake. No, kako situacija nije takva, Hrvatski zavod za zapošljavanje donosi Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja kako bismo se mogli približiti jednakom broju ponuđenih mjesta za zapošljavanje i završenih i diplomiranih studenata određene struke.

U trendu IMAJU SUPROTAN EFEKT Greške u higijeni zbog kojih još više zaudarate: 9 stvari koje su razlog zašto se od vas šire neugodni mirisi S NJIMA IGRATE NA SIGURNO Najviše hvaljeni drogerijski dezići: Za ovih se 5 najviše ljudi složilo da su odlični PROVJERITE KVIZ: Možete li prepoznati hrvatske gradove po samo jednoj fotografiji?

>>>Završio studij povijesti s odličnim ocjenama pa godinama čuvao ovce – priča ipak ima sretan kraj

Kada biramo koju srednju školu ili fakultet upisati, osim što upisujemo što nas zanima, uvijek valja proučiti i koja nam je mogućnost zapošljavanja nakon školovanja. Ako niste jedni od onih koji znaju svoj životni put, dobro je savjetovati se sa starijima, ali i vidjeti koje preporuke dolaze s tržišta rada, što se traži, a što ne.

>>>Pet godina muke i odricanja, a onda nema posla: Mlada magistrica ozbiljno razmišlja da se zaposli u dućanu

Hrvatski zavod za zapošljavanje je, kao i do sada, objavio nove Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za ovu godinu. Oni u ovom dokumentu pojašnjavaju i analiziraju koja su srednjoškolska i visokoškolska zanimanja deficitarna po određenim područjima u Hrvatskoj, a uz to daju svoje preporuke u kojim se zanimanjima moraju povećati kvote, koja su zanimanja suficitarna, a i u kojima bi se trebao smanjiti broj upisanih.

Generalna ideja koja stoji iza ovih Preporuka je uskladiti tržište rada, ponudu i potražnju na tržištu rada. Drugim riječima, oni na temelju analize donose popis zanimanja koja su deficitarna, a koja su suficitarna po 20 područja u Hrvatskoj, posebice oko većih gradova. Kako biste bili sigurni da birate pravi smjer, provjerite koje su preporuke za vašu županiju.

>>>Početna plaća 13 tisuća? Bivši studenti najpopularnijih fakulteta u Hrvatskoj otkrivaju koliko zarađuju – Filozofski će vas iznenaditi

Grad Zagreb i Zagrebačka županija

Grad Zagreb i zagrebačka županija prvi su na listi Preporuka. HZZ daje preporuku da se i ove godine poveća broj upisanih i stipendiranih studenata na zdravstvenim stručnim studijima Sestrinstvo i Medicinska – laboratorijska dijagnostika. Po pitanju sveučilišnog studija, HZZ preporučuje povećanje kao i prošle godine, na Matematici u nastavničkom smjeru, na medicini, strojarstvu, ranom i predškolskom odgoju, Elektrotehnici i informacijskim tehnologijama te rehabilitaciji, logopediji i farmaciji. Po pitanju smanjenja broja upisanih i stipendiranih, ove godine HZZ preporuča smanjenje na stručnim studijima Javna uprava, Fizioterapija, Poslovna Ekonomija i Izobrazba trenera. Na sveučilišnim studijima bi se po njihovoj analizi trebao smanjiti broj upisanih na Dizajnu, Tekstilu i modnom dizajnu, na Komparativnoj književnosti, Etnologiji i kulturnoj antropologiji, Grafičkoj tehnologiji.

Zadar

Podaci prikupljeni za Zadar i Zadarsku županiju pokazuju da obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih studenata su sljedeći: na stručnim studijima strojarstvo, dok je na sveučilišnim studijima: medicina, farmacija, sestrinstvo, građevinarstvo, logopedija, pa i likovna i glazbena pedagogija. S druge strane, obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih su: na stručnim studijima Ekonomija i upravni studij, dok na sveučilišnima HZZ smatra da treba smanjiti broj upisanih na Kulturu i turizam, Pravo, Ekonomiju, Engleski jezik i Predškolski odgoj.

>>>Do posla i prije diplome: Studij koji vam garantira odličan posao povisio upisnu kvotu za 40%

Osijek

HZZ izdaje preporuku i za Grad Osijek i Osječko – baranjsku županiju. Prema analizi ovdje bi trebalo povećati broj upisanih na sveučilišne studije medicine, strojarstvo, logopediju, edukacijsku rehabilitaciju te socijalnu pedagogiju. Obrazovni programi u kojima se treba smanjiti broj upisanih prema ovim preporukama su na stručnim studijima računovodstva, ekonomije, fizioterapije, upravnog studija, ali i agrarnog poduzetništva, mehanizacije u poljoprivredi i na općem smjeru građevinarstva.

Rijeka

Podaci za Primorsko – goransku županiju govore da je premalo upisanih i stipendiranih na sestrinstvu, primaljstvu, medicini, strojarstvu, rehabilitaciji, farmaciji, a nedostaje i knjižnjičarstva, arhitekture i psihologije, među ostalima. Na suprotnoj strani, HZZ savjetuje smanjenje upisanih i stipendiranih na Upravnom studiju, poslovnoj ekonomiji u turizmu i ugostiteljstvu, na pravu te logistici i menadžmentu u pomorstvu i prometu.

Split

Prema novim preporukama HZZ-a, u Splitu i okolici bi trebalo povećati broj upisanih i stipendiranih u Elektrotehnici, računarstvu, medicini, sestrinstvu, nastavničkom smjeru na matematici, ali i psihologiji i logopediji. Preporuke navode da bi se trebalo smanjiti broj upisanih i stipendiranih na Poslovnoj ekonomiji, Turizmu, Upravnom studiju, kemijskom inženjerstvu, Kineziologiji i Pravu, među ostalima.

>>>Dokazano: Pogrešan odabir studija može vas odvesti u depresiju! Evo kako pravilno odabrati fakultet

Crna lista i dalje ista

Prema ovogodišnjoj analizi, na „crnoj listi“ su opet upravni studiji, ekonomija i poslovna ekonomija, dok na svim područjima nedostaje zdravstvene struke, posebice na medicini i u sestrinstvu te farmaciji. Usporedno s prošlom godinom, ali i godinama ranije, Preporuke koje HZZ izdaje nisu u skladu s upisnim mjestima, stoga se svake godine i dalje susrećemo s velikim brojem nezaposlenih mladih ljudi s diplomama.

„Budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada“, kažu iz HZZ-a, a detaljnu listu možete pronaći ovdje.

Izvor: hzz.hr