${intro}
19.09.2022
Slika nije pronađena
Svaki student ima barem jednu priču iz vlastitog iskustva gdje je na pismenom ispitu briljirao, a da bi na usmenom podbacio.
Osim toga, velik dio mladih mora se nositi sa strahom od javnog nastupa ili odgovaranja pred profesorima i drugim kolegama, pa vrijeme usmenih ispita uistinu može biti vrlo traumatično iskustvo.
Unatoč tome, usmeni ispit odličan je pokazatelj nečije elokvencije, razumijevanja, sposobnosti da misli prelije u riječi, verbalizira znanje te općenito ostavi dojam na ispitivača.
S druge pak strane, svi imamo onog jednog kolegu koji nikada ne uči, ali briljira na usmenim ispitima jer je rječit, samopouzdan i može bez kraja i konca varirati ono malo što zna, da se čini kao da samouvjereno vlada materijom.
Dakle, koji je oblik ocjenjivanja objektivniji?
"Usmeni ispit nije dobra mjera ocjenjivanja"
"Usmeni ispit nije dobra mjera ocjenjivanja", piše mladi student na Redditu koji pritom i naglašava da njegova objava nije vezana uz to što ga je profesor rušio na usmenom ispitu.
Kako bi elaborirao svoje stavove, student nabraja razloge zašto smatra da usmeni ispit nije dobra mjera ocjenjivanja.
"Zato što ima milijun drugih faktora koji utiču na ocjenu prilikom njegovog održavanja. Na primjer, raspoloženje profesora, psihički status profesora, što je bio moj slučaj, pristranost prilikom ispitivanja... Pored ovih da se tu pronaći još mnoštvo drugih faktora. Sad ćete vi možda spomenuti da je ovo kao neka kontra-mjera prepisivanju i to poštujem, ali uzevši sve u obzir nije dobra mjera. Može se to riješiti i na druge načine", smatra student.
"Na kraju, nije mi jasno kako se ova zaostavština ideje usmenog ispita iz komunističko-socijalističkog režima i dan danas provlači. Samo kod nas u EXYU državama, koje propadaju u svakom smislu", smatra student.
Ovisi od osobe do osobe, fakulteta do fakulteta…
"Sve je to od faksa do faksa, i od profe do profe, ali i od studenta do studenta. Nadam se da ćeš idući puta izvući nekog boljeg profesora i da će te potrefit' bolja pitanja. Imao sam i ja takvih situacija dosta, pa se na kraju krajeva položi", tješi ga netko u komentarima.
"Naravno da treba ukinuti, kao što treba ukinuti i mnoge druge stvari na našim sveučilištima", započinje netko pisati svoje stajalište.
"Neshvatljivo je da je postotak prolaznosti 5 posto, neshvatljivo je da profesora ganjaš po Zenici i Mostaru da ti upiše ocjenu, a plaćen je da radi svoj posao u uredu u Sarajevu, neshvatljivo je da ti ne priznaju nijedan od 6 predmeta koje si položio na svjetskim sveučilištima preko Erasmus programa razmjene studenata. Sve je to neshvatljivo i još mnogo toga", komentira.
"Ukidanje usmenih je civilizacijski korak unazad"
Osim njih, u raspravu su se uključili i oni koji misle da su usmeni ispiti iznimno potrebni.
"Po meni se na usmenom ispitu puno bolje može opipati koliko je student naučio. Ako nešto zaboraviš da spomeneš, profesor može direktno da te pita da vidi da li znaš, dok na pismenom ispitu ako si zaboravio nešto napisati ne može se odmah zaključiti da li to nisi znao ili si samo zaboravio. Ako imaš problema sa profesorom, možeš sazvati komisiju. Meni su usmeni ispiti bili puno bolji od pismenih jer odmah saznam i ocjenu", kazala je jedna studentica.
Zamisli Ljubica studira kineski i polaže sve pismeno, na ispitu joj ne čuju izgovor, akcentovanje...Bar mislim da bi na jezicima i to trebalo da bude bitno
— tehnicarka (@malatehnicarka) September 16, 2022
Iako je ova rasprava pokrenuta još prije dva mjeseca na Redditu, nedavno se pokrenula i na Twitteru: ovaj puta, studentica je napisala kako smatra da će "ukidanje usmenih ispita na fakultetima biti veliki civilizacijski korak, ali unazad". Kako je moguće pročitati iz brojnih komentara, mnogi tvrde da se na fakultetima u susjedstvu masovno odustaje od usmenih ispita te se sve rješava pismenim putem.
Zamisli buduceg advokata koji je sve ispite polozio na pismenom ispitu.
— Stroga Njemica (@macurrati) September 16, 2022
"Na usmenim ispitima se vidi kako student razmišlja, je li gradivo nabubano ili je naučeno s razumijevanjem, ako 'zablokira' može postaviti potpitanje…", nabraja netko dobre strane usmenih ispita.
"Usmeni ispiti su potrebni da bi se razvijala elokvencija i sposobnost elaboracije teme ili problema", smatra još netko.
Apsolutno. Na Ekonomskom fakultetu se skoro sve polaže pismeno, gde imate pitanja sa ponuđenim odgovorima i par esejskih pitanja. Mislim da negativno utiče na kvalitet studenata u smislu povezivanja oblasti, verbalne komunikacije i načinu izlaganja stručnih tema.
— Cvigec (@cvigec) September 16, 2022
"Slažem se. Živa riječ se ne može zamijeniti i čini mi se da se usmeno utvrđuje pravi stupanj znanja. Na stranu stres od javnog nastupa, mada se vremenom i taj dio savlada, znači višestruko korisno", smatra još netko.
Na medicini, prvo, nedeljna, usmena odgovaranja prezentacija koje se rade. Zatim jedan ili dva pismena kolokvijuma, kako iz kog predmeta, kao uslov da se izađe na ispit. Tek onda usmeni ispit, odgovaranje na izvučena pitanja, plus iživljavanje komisije sa potpitanjima.
— Casper (@CaspervonSrb) September 15, 2022
"Bit će uskoro kao kod Amerikanaca, izaberi jedan od tri ponuđena odgovora. Bar u gimnazijama. Pa se posle čudimo kako to da smo narod sa najnižim IQ u Europi, ili tu negdje na samom kraju. O funkcionalnoj nepismenosti drugi put", smatraju komentatori na Twitteru.
Više iz rubrike
