Evo po čemu se faks razlikuje od srednje škole i što sve moraš znati prije prvog predavanja

Promjena je uvijek težak proces, a odlazak iz srednje na faks posebno je anksiozan period za mnoge. Iako su nas u srednjoj plašili rečenicama, poput: „Nećeš moći tako kad odeš na faks!“, što je zaista istina?

U trendu IDEJE Nokti na nogama dolaze u fokus: 7 ideja za ljetne pedikure koje su jednostavne, a efektne UMJESTO KRATKIH HLAČA Što nositi preko ljeta ako ne volite kratke hlačice i pokazivati noge? 5 alternativa u kojima neće biti vruće I VEZE SU IM SRETNE Dokaz da godine nisu bitne: 7 poznatih djevojaka koje su u vezi s mlađim frajerima

Kako bi vam pomogli u ovom periodu velikih životnih promjena, odlučili smo s vama podijeliti kako zapravo izgleda svakodnevica jednog studenta i po čemu se ona razlikuje od svakodnevice srednjoškolca.
 

Brucošima najveći problem i strah stvara sama nepoznanica u vezi fakultetskih praksi. Mnogima je nepojmljivo pomisliti da većina profesora neće znati svakog od studenata imenom i prezimenom, nego će vas oslovljavati riječju „kolegice“ ili “kolega“.

1. Naučite pisati e-poštu

Komunikacijom putem e-pošte, obavljat ćete većinu dogovora s profesorima. Vrlo je bitno da u tim mailovima profesionalno, gramatički točno i jasno opišete zašto se javljate određenom profesoru. Važno je i zapamtiti da većina profesora i predavača radi na više fakulteta te se zbog toga uvijek morate potpisati i to u završetku maila, ne samo s imenom i prezimenom već i informacijama o godini, smjeru, studiju i fakultetu. U predmet e-pošte dodajte naziv kolegija tj. predmeta u vezi kojega šaljete upit.

Elektronička pošta

2. Različitosti u komunikaciji s profesorima i predavačima

Još jedan šok koji većina brucoša doživi jest da sve što smo naučili, u vezi komunikacije s profesorima, predavačima i akademskim osobljem, pada u vodu. Većina profesora, s obzirom na to da su predavanja namijenjena većem broju studenata, ne želi da im se ispričavate na kašnjenju ili da ih pitate za odlazak na toalet ili pauzu jer tako prekidate njihovo predavanje. Ako trebate na WC ili kraću pauzu, ustanite se bez stvaranja buke i isto tako vratite se u predavaonicu nakon što obavite što ste trebali.

3. Što su kolokviji?

Kolokviji su provjere znanja manje količine sadržaja koji sačinjavaju konačnu ocjenu iz pismenog dijela predmeta, a najčešće se pišu dva do tri puta u semestru. Neki profesori ne daju mogućnost kolokviranja predmeta. Takvi predmeti onda se rješavaju na ispitnim rokovima gdje se prelazi gradivo cijele godine. Dakle, ako određeni predmet ima mogućnost kolokviranja definitivno ju je pametno iskoristiti jer ćete tako imati manje predmeta koji su vam ostali za ispitne rokove.

4. Kako izgledaju ispitni rokovi?

Ispitni rokovi najstresniji su period studiranja. Raspored rokova najčešće je postavljen mjesec dana prije samih rokova, tako da si možete planirati što bezbolniji raspored učenja. Ovisno od profesora ili predavača koji je nositelj određenog predmeta neki su ispiti pismeni, a neki usmeni. Ako niste imali mogućnost kolokviranja ili niste uspjeli kolokvirati predmet, ne očajavajte. Ispiti nisu toliki bauk, a učenje si možete olakšati tako da studente viših godina upitate za savjete o tome kako najlakše proći predmet s optimalnim rezultatima. 

5. Komunicirajte s kolegama!

Kako bi si olakšali fakultetsko obrazovanje bitno je komunicirati s ostatkom kolega. Osim što vam mogu pomoći u stvaranju skripti ili će vam svoje skripte proslijediti, studentsko doba odlično je i za stvaranje veza u poslovnom svijetu, a s obzirom na to da ste na istom smjeru, vaši kolege radit će u istom području kao i vi pa je korisno steći određena poznanstva.

I na kraju, pokušajte maksimalno izbjeći stresne situacije! Da, sigurno će vam na početku biti čudno te se nećete odmah snaći, ali vrlo brzo ćete se uhodati i pronaći svoje mjesto u akademskoj zajednici.