Jedan od najstresnijih poslova na svijetu.

Svake godine, natječaj za posao kontrolora letenja u Hrvatskoj izazove pozornost medija i šire javnosti. Osim što je dobro poznato da zarađuju odlično, te da preduvjet za zapošljavanje nije fakultetska diploma, također je jednako znano i da se radi o jednom od najstresnijih poslova kojim se možete baviti.

Sjede zatvoreni u dvorani s milijun ekrana koju nazivaju "sala", maksimalno koncentrirani satima, s vjerojatno jednim od najvećih rizika za burnout, nakon niza rigoroznih testova koji se periodično ponavljaju jer si ne smiju dozvoliti nikakvu bolest niti neuredan lifestyle – to je mitsko zanimanje kontrolora letenja koji u Hrvatskoj, u sezoni, dnevno vode i više od 3.000 operacija, piše Novi list.

"Operacija" podrazumijeva prelet zrakoplova preko Hrvatske, ili pak slijetanje i uzlijetanje, dakle bilo koje prisustvo aviona na našem nebu.

Ovih dana kontrolori leta rade u uvjetima totalne špice jer je promet dosegnuo i prestigao rekordnu 2019. godinu, te je prošle subote nad Hrvatskom ostvaren rekord – 3.138 aviona u jednom danu. Od toga je oko 2.500 bilo preleta, a ostalo se ticalo samog hrvatskog zračnog prostora.

Teško je naći osposobljeno osoblje

Kad je riječ o općoj gužvi koja vlada danas na nebu, a posljedično tome i kaosu u zračnim lukama, Željko Oreški, dugogodišnji kontrolor leta, nadzornik smjene, instruktor, predavač na Prometnom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Hrvatske udruge kontrolora letenja, objašnjava koliko je teško naći osposobljeno osoblje.

"Pripreme i testovi za zapošljavanje kontrolora letenja, a čak i 'običnog' zrakoplovnog osoblja, onog koje na aerodromu pregledava prtljagu, traje tjednima i mjesecima. Ti ljudi moraju proći sve moguće sigurnosne tečajeve, jer među ostalim moraju imati sposobnost biti 'psiholozi' na terenu i prepoznati znakove koji bi mogli odavati osobu koja šverca drogu ili slično, zato obuka traje jako dugo. Tisuće ljudi dobile su otkaz u pandemiji, i sad su zračne luke u određenom vakuumu te tek zapošljavaju novo osoblje koje se školuje. Za to vrijeme na aerodromima je kaos", objašnjava Oreški.

Kako izgleda školovanje kontrolora letenja?

Posebna je priča zapošljavanje samih kontrolora letenja, kojima je on instruktor na fakultetu, posao uče i na simulatorima operacijskih dvorana kontrole letenja koje su potpuno jednake stvarnim uvjetima u sali.

10 do 12 godina je maksimum u poslu kontrole letenja.

Naravno, svemu prethodi provjera znanja engleskog jezika koji mora biti najmanje razina 4, potom testovi na kojima se otkriva sposobnost brze reakcije, snalažljivost u prostoru i razumijevanje 3D tehnologije, pa tek onda simulirani uvjeti stvarne kontrole letenja i naravno savršen nalaz liječničkog testa, koji stalno prolaze i već aktivni kontrolori letenja jer nemaju pravo na bolest.

Unatoč poznavanju igrica i upućenosti u 3D tehnologiju, Oreški kaže da među pripadnicima generacije Z nema interesa za ovaj posao, iako pojedinci prolaze odlično na testiranjima. "To je fenomen koji teško možemo razumjeti", kaže Oreški uz smijeh.

'Jaka glava' nije nešto što se uči na faksu

Zanimljivo je i da kontrolor letenja ne mora biti nužno osoba koja je završila zrakoplovni smjer na Prometnom fakultetu, nego to može biti čak i osoba koja ima samo srednju stručnu spremu bilo kojeg smjera.

Slika nije pronađena MORH zapošljava 20 prvostupnika: Evo svih detalja

"Tajna je u tome da možeš biti najbolji student Prometnog fakulteta, a ipak na testovima ne zadovoljiti stroge kriterije. Snalaženje u prostoru i brza reakcija te 'jaka glava' nije nešto što se može naučiti. Ali ipak, evo, moje je iskustvo da su na duže staze ipak ljudi koji su i završili naš faks i onda uspješno svladali stroge testove, ipak ljudi veće širine i bolje reakcije od onih koji faks nemaju", kaže Željko Oreški, koji je i nadzornik smjene u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe.

Mogu odraditi od 10 do maksimalno 12 godina

Naravno, kontrolori imaju i beneficirani radni staž, jer je procjena da prosječan kontrolor može "odguliti" maksimalno 10 do 12 godina izravno u kontroli.

"Potom ili dobiva neke druge, administrativne zadatke, ili se nažalost često puta pojavi i bolest nakon burnouta jer ovo je jedan od najstresnijih poslova na svijetu", kaže Oreški.

izvor: novilist.hr

Još vijesti