Slika nije pronađena

Hm, kako se zvala ona cura koju si upoznao/la jučer? Što je mama rekla da kupiš u trgovini, je li to bio grah ili šlag prah? Svima povremeno opada koncetracija i zaboravljamo naoko jednostavne stvari. Evo par trikova za bolju memoriju!

Stručnjaci, naime kažu da imamo kapacitet zapamtiti mnogo više nego što to obično činimo. Izgovori su nam preopterećenje školom i ostalim problemima, ali stvar je zapravo u lošoj fokusiranosti! Kada nismo fokusirani, tako mnogo zaboravljamo, što u konačnici čak može utjecati i na sliku o sebi, na samopouzdanje.

Ponavljaj naglas – ako trebaš popiti vitamine, izgovori to naglas: 'Moram popiti vitamine, moram popiti vitamine, moram popiti vitamine...' Stručnjaci kažu da se ovako stvara fokusiranost i lakše pamtimo stvari koje smo inače skloni zaboravljati. Ista stvar je i s imenima ljudi koje smo upravo upoznali. Najbolje ih je ponoviti par puta, primjerice: 'Drago mi je što se se upoznali, Ema!' ili 'Ema, nadam se da ćemo se opet sresti.'


Zipaj – mozak može procesuirati određenu količinu informacija u određenom vremenu, stoga je informacije najbolje sabiti, odnosno zipati. Primjerice, ako trebaš zapamtiti telefonski broj, umjesto da stalno ponavljaš – 3, 5, 8, 9, 6, 1... brojeve sabij u dvoznamenkaste – 35, 89, 61... Također, ako te mama poslala u trgovinu po stvari za ručak i doručak, umjesto da ih pamtiš pojedinačno, npr. kelj, piletina, vrhnje, zobene pahuljice, mlijeko, banane... probaj ih zipati: doručak koji će te asocirati na pahuljice, mlijeko i banane, te ručak koji će te asocirati na ono što ti je rečeno da kupiš za taj objed. Stručnjaci kažu da se ovako puno lakše pamte stvari.

Stvaraj vezu i rimu – ponekad sasvim blesave rime mogu spasiti cijelu situaciju, odnosno navesti te da zapamtiš neke stvari. Primjerice, upoznao/la si osobu po imenu Saša, ali misliš kako ćeš zaboraviti to ime jer ti se to uvijek događa bez obzira koliko često ime bilo. Stoga stvori neku rimu pomoću koje ćeš zapamtiti svog novog poznanika, npr. Saša – paša, Saša – luda naša, i slično.

Stvaraj neobične asocijacije – mašta je beskonačna, a ovisi samo o tebi i o tome koliko je tvoja razvijena. Za pojmove koje nikako ne možeš zapamtiti stvori vlastite asocijacije koje će ti biti odličan podsjetnik. Ponekad to mogu biti početna slova koja ćeš pokušati složiti u novi pojam, a također mogu biti i slike iz podsvijesti koje će te asocirati na stvar koju nikako ne možeš zapamtiti. Dobra stvar je i primjerice zavezati mali konac za prst kada se moraš sjetiti nečeg važnog i nikako to ne smiješ propustiti – konac će te stalno podjsećati na određeni pojam.



Nemoj se previše truditi
– koliko puta gledamo film ili seriju i nikako se ne možemo sjetiti imena glumca, odnosno na vrhu jezika nam je. Tada zanemarimo film i razmišljamo kako se glumac zove, no nikako nam ne dolazi na pamet. Pouka – nemoj se previše truditi sjetiti se nečega jer te to neće dovesti daleko.

Prespavaj – ne kaže se uzalud da je jutro pametnije od večeri. Doista, ako si mnogo učio/la i navečer ti se čini da ništa ne znaš, umjesto da te hvata panika, radije legni u krevet i odspavaj. Stručnjaci kažu da san pomaže da se sva sjećanja povežu zajedno te je dobar san poseno bitan za dugotrajnu memoriju.

Jedi za pamćenje – ne, ovo ne znači da je nužna hrana koja te ostavlja bez daha kada se radi o okusu i dobra za tvoj mozak. Ona koja to jest su orasi i  borovnice. Istraživanja su pokazala da ove namrinice čuvaju mozak, odnosno sadrže antiokidanse koji čuvaju stanice te čak stvaraju nove puteve kojima putuju informacije u mozgu.

Vježbaj – samo pola sata vježbe ima blagotvoran učinak na cijelo tijelo, ali i na mozak. Istraživanja su pokazala da oni koji vježbaju svakog dana imaju bolje razvijen onaj dio mozga u kojem se pohranjuju nove informacije.


Vježbaj fokusiranost
– kao što smo rekli na početku, jedan od najvećih krivaca za loše pamćenje je slaba fokusiranost, stoga je trebaš vježbati. Kada s nekim pričaš zapažaj detalje kao što su boja očiju, stanje kože, boja kose, boja odjeće, itd. Dok hodaš ulicom promatraj drveće na koju je stranu nagnuto, po kojoj je liniji posađeno i slično jer sve su to stvari koje oštre pamćenje.

Igraj mozgalice – rješavaj križaljke, osmomjerke i slične igre te uči nove stvari kao što je sviranje instrumenta – sve ove stvari potiču stvaranje novih moždanih stanica, pokazala su istraživanja.

N.LJ.J.
Foto: Photoxpress.com

pamćenje memorija trikovi