Ako upitate roditelje male djece, oni će vam sa sigurnošću znati reći što znači osmijeh njihova djeteta. Ali kada vam se netko nasmiješi na ulici, možete li baš znati što je taj osmijeh značio?
Kako bilo, osmijeh je u većini slučajeva dobrog predznaka. Jedan znanstvenik je zaključio je svaki osmijeh ima snažnu društvenu konotaciju. Naime, istraživanja su pokazala da ćemo se najčešće smijati kada smo u društvu. Primjerice, kada gledamo smiješan sadržaj na TV-u, nasmijat ćemo mu se ako smo s nekim, međutim ako smo sami, nećemo ili ćemo to rjeđe činiti.
Što mislite koje sve vrste osmijeha i smijeha postoje?
Osmijeh iz usluge – ova vrsta osmijeha daje se kako bi nas drugi prihvatili ili kako bismo od njih nešto dobili. Primjerice, nastavnik ispriča lošu šalu, a cijeli se razred ili barem najveći štreberi smiju kao da se radi o vicu godine. Istraživanja pokazuju da se lakše osmjehujemo ljudima od kojih nešto trebamo nego kad onima od kojih ne trebamo baš ništa.
Zarazni smijeh – netko vam ispriča dobar vic, vi se smijete od srca, a drugi kad čuju vaš smijeh, vrlo vjerojatno će se barem osmjehnuti ili zahihotati. Jedan znanstvenik radio je istraživanja među studentima. Puštao je simulator smijeha i otkrio da se studenti na njega uvijek zahihoću i sami. Zaključio je da čovjek u sebi ima tzv. detektor smijeha koji djeluje slično kao detektor zijevanja, odnosno smijeh se kao i zijevanje zarazno širi među ljudima.
Nervozni (o)smijeh – kada smo pod stresom, jako nervozni i potišteni, pribjegavamo tzv. nervoznom smijehu. Nadamo se da će smijeh malo smanjiti tenzije, međutim on čudnu situaciju može učiniti još čudnijom. Zanimljivo je da je davne 1909. godine u New York Timesu objavljen članak koji upozorava žene da odmah prestanu s nervoznim smijehom.
Smijeh iz trbuha – ovo se smatra najiskrenijim od svih vrsta smijeha. Radi se o smijehu u kojem nam se trese trbuh i u nekim trenucima ne možemo doći do zraka. Jedan je čovjek 1979. godine napisao kako ga je smijeh iz trbuha izliječio od neizlječive bolesti. Napisao je kako je desetominutno smijanje iz trbuha imalo anestetski učinak i omogućilo mu san bez bolova, a kasnije i potpuni oporavak. Također, jedno je istraživanje pokazalo da se kod smijeha iz trbuha žene više hihoću i cerekaju, dok muškarci više rokću i dahću.
Tihi smijeh – još ga zovu i 'Jokerovim smijehom', prema Jokeru iz Batmana. Dakle, radi se o tome da se osmijeh na neki način zamrzne na licu te se često upravo on koristi u nekim vrstama joge te u terapiji osmijehom.
Smijeh za otpuštanje stresa – stres itekako utječe na nas, odnosno stišće nam mišiće. Stoga se nakon pretrpljenog stresa možemo osjećati kao da smo trčali maraton. Pokazalo se da je smijeh odličan lijek protiv stresa. Hihotav smijeh je odličan za otpuštanje stresa.
Golublji smijeh – hodate ulicom, a vama na glavu padne golublji izmet. Vama ovo nije smiješno, ali zato vaš prijatelj ne može doći sebi od smijeha. Mislite li da je ovo golublji smijeh? Pa i nije baš. Naime, golubljim smijehom označava se smijanje zatvorenih usta. Probajte, nije baš jednostavno, ali je jako zanimljivo. Golublji smijeh također se koristi u nekim vrstama joge i terapiji smijehom.
Frktavi smijeh - 25 posto žena i 33 posto muškaraca često se smije 'frktavim smijehom'. Ovo je smijeh koji ne prolazi kroz usta već kroz nosnice i onda se stvara zvuk frktanja ili šmrkanja. Ovo može biti fora način smijanja, ali samo u slučaju da su vam nosnice sasvim čiste i da niste prije toga popili gutljaj kakvog pića.
Smijeh iz limenke – ovo je ona vrsta smijeha koju često čujemo u raznim humorističnim serijama. Dakle, smijeh koji se pušta po potrebi, kada se kod publike želi izazvati slična reakcija. Smijeh iz limenke u TV produkciji se počeo dodavati 1950. godine, a uveo ga je Charley Douglas koji je 40 godina kasnije dobio Emmyja za ovu inovaciju.
Okrutni smijeh – majke nas obično uče: 'Nije lijepo smijati se na račun drugih'. Međutim, koliko god bili dobri, barem jednom smo se smijali na račun nekog drugoga, nema čovjeka koji to nije iskusio. Ova je vrsta smijeha prisutna među ljudima veoma dugo te se spominje u nekim tekstovima kao što su Biblija i 'Ilijada'.
N.LJ.J.
Foto: Photoxpress.com
