Ponekad se čini da je čitanje knjiga zamrlo. 'Ta što će nam uz televiziju, internet, mobitele i ostala čuda moderne tehnologije?' pomislit će mnogi. Što ćete vi radije izabrati – film ili televiziju?
Interliber, nedavno završen najveći sajam knjiga u Hrvata mogao bi dati naslutiti da nam nacija još uvijek čita. Statistike pokazuju da je prodaja knjiga porasla, a Interliber je svake godine sve posjećeniji. No, znači li prodaja i dobra posjećenost sajma ujedno i dobru čitanost?
Prema istraživanju provedenom na 800 ispitanika Gfk je došao do saznanja da je samo 44 posto ispitanika u zadnja tri mjeseca pročitalo knjigu dok je onih koji nisu pročitali nijednu knjigu bilo 56 posto. Također, među čitateljima ima više žena, oko 53 posto, a muških čitatelja ima 34 posto.
Promatrano po dobnim skupinama 54 posto, dakle, najviše čitaju oni od 35 do 44 godina dok najmanje čitaju umirovljenici stariji od 65 godina, njih je 35 posto. Na učestalost čitanja utječe i obrazovanje pa tako najviše čitaju visoko obrazovani 68 posto pa zatim srednja sprema 40 posto. Čini se da u ovom istraživanju mladi, prije svega studenti nisu pokazali preveliki interes za književnost. Možda je riječ o prenatrpanosti studentskim obavezama i literaturom ili pak o dominaciji Interneta, Facebooka i sličnih sadržaja?
Rezultat jednog drugog istraživanja je pokazao da u Hrvatskoj 27 posto učenika nikada ne čita iz zadovoljstva, a 57 posto ih čita samo kako bi pronašli određenu informaciju. Nadalje, od 30 do 60 minuta čita 20,2 posto, a jedan do dva sata 11,2 posto. Ne začuđuje stoga podatak da čak 60,5 posto mlade generacije ne voli ići u knjižaru ili knjižnicu, kao ni s prijateljima razmjenjivati knjige. Čak za četvrtinu učenika čitanje knjiga je gubljenje vremena.
Finska je po čitanju i razumijevanju pročitanoga pri samome vrhu i najuspješnija je europska država. Hrvatska je na ljestvici od 65 država zauzela 36. mjesto.
S druge strane, gledanje televizije jedan je od omiljenih hobija u Lijepo naši. Istraživanja pokazuju da čak 90 posto Hrvata TV gleda barem sat vremena dnevno, no to nije sve. U prosjeku Hrvati svaki dan provedu četiri sata pred televizorom. Prvi na svijetu po buljenju u male ekrane su Amerikanci, nakon toga Grci, a odmah iza njih, dakle treći na svijetu su Hrvati, Poljaci i Danci!
Istraživanja dokazuju da intenzivno gledanje televizije ograničava vokabular i sposobnost učenja i kod djece, uzrokuje više stresa od škole te da stupanj obrazovanja 26-godišnjaka u velikoj mjeri ovisi o tome koliko su vremena provodili pred televizorom u dobi od pet do 15 godina.
Dakle, mnogo je razloga zašto uzeti knjigu umjesto daljinskog u ruke. Uz sve navedeno tu su i nesnosne reklame – uzmite knjigu u ruke i ovaj problem će nestati. Jeste li za ili ćete ipak radije pred ekran? Odluka je samo na vama!
N.LJ.J.
Foto: Photoxpress.com
