Slika nije pronađena

Obično je uvriježeno mišljenje kako se rodimo s određenim kvocijentom inteligencije koji se ne može znatno povećavati i smanjiti tijekom života. No, najnovije istraživanje govori upravo suprotno i što je još bolje, najviše vrijedi upravo za tinejdžere!

PROMJENE U KVOCIJENTU INTELIGENCIJE

Radi se o studiji na jednom sveučilištu u Londonu o kojoj piše znanstveni časopis 'Nature', a u kojoj je sudjelovalo 14 djevojaka i 19 mladića prosječne dobi 14 godina.  Oni su 2004. i potom ponovno 2008. bili podvrgnuti kombinaciji snimanja mozga te verbalnih i neverbalnih testiranja. Promjene u kvocijentu inteligencije zabilježene su kod čak 39 posto tinejdžera, a 21 posto ispitanika pokazalo je promjene u tzv. prostornom razmišljanju.


Znanstvenici su ovime po prvi put otkrili da su promjene u inteligenciji povezane s promjenama u dvije regije u mozgu. Utvrđeno je da je povećanje verbalne inteligencije u korelaciji s rastom gustoće u lijevom motoričkom korteksu, području koje se aktivira tijekom govora, dok je povećanje neverbalne inteligencije povezano s rastom gustoće prednjeg dijela malog mozga.

INTELIGENCIJA SE RAZVIJA U TINEJDŽERSKOJ DOBI

U izviješću istraživanja piše kako smo skloni mjeriti djeci inteligenciju već kada krenu u školu te obično misliti da se ona ne mijenja kroz život. Međutim, studija je pokazala da se inteligencija razvija i to upravo u tinejdžerskoj dobi, ali i kasnije. Stoga bi školski sustav trebao paziti da ne otpisuje mlade koji zaostaju u rješavanju određenih problema i zadataka jer oni kasnije mogu postići i više nego zavidne rezultate.


Primjerice, u studiji je sudjelovao i Sebastian Friston koji danas ima 23 godine. Na početku studije izmjeren mu je prosječan IQ, dok je na sljedećem testiranju imao jedan od najboljih rezultata. Također, ističe kako je u školi imao znatnih poteškoća s učenjem te je stalno išao na instrukcije. Danas, pak radi na doktoratu iz računalstva. Kaže kako je do promjene došlo kada je doista počeo učiti i to stvari koje su ga najviše zanimale.

VAŽNO JE STALNO UČITI NOVE STVARI

Znanstvenici koji su proveli studiju smatraju kako je bitno biti umno aktivan i učiti nove stvari, a ne zalijeniti mozak. Mladi aktivnog i budnog mozga kasnije bolje napreduju, dok oni lijeni koji se zatupljuju televizijom i sličnim (ne)aktivnostima kasnije plaćaju cijenu svoje neaktivnosti – opada im inteligencija.

Kako povećati inteligenciju?
  1. Školuj se – iako se možda u današnjem društvu može stvoriti dojam kako školovanje nije 'in' ono je ipak prava stvar za tvoj mozak.
  2. Traži simetriju i poznate likove – dok hodaš u školu ili iz škole nemoj samo spustiti nos do zemlje. Gledaj stvari oko sebe, traži neki poznati lik u oblaku, refleksiji svjetla, obliku stabla. Ovako vježbaš mozak.
  3. Svaki dan nova sitnica – riješi križaljku, rebus ili sudoku. Nauči novu riječ iz jezika kojeg učiš. Sve to je vježbanje moždanih stanica.
  4. Jedi inteligentno – povrće, voće, žitarice, orašasti plodovi stvari su za koje je dokazano da hrane mozak i poboljšavaju njegove funkcije.
  5. Opisuj na glas – izaberi riječ i opisuj je sa što više novih riječi ili sinonima. Super stvar je uzeti rječnik stranih riječi i učiti nove pojmove. Svaki dan novi pojam.
  6. Spavaj - mozak ostaje vrlo aktivan i dok spavaš, 'prerađuje' kratkotrajno pamćenje i sprema ga u dugotrajno. Dugotrajniji nedostatak sna može itekako smanjiti mentalne mogućnosti.
  7. Izbjegavaj alkohol, drogu, cigarete – ovo opterećuje mozak, dehidrira ga i smanjuje umne sposobnosti.
Znaš li što je Mozartov efekt?

Mnoge su studije pokazale da se IQ povećavati nakon 10 – 15 minuta slušanja klasične glazbe, što se nazvalo Mozartovim efektom. Stoga što kažeš da  umjesto Lady Gage ili Rihanne raspališ jednu 'Malu noćnu muziku'?

N.LJ.J.
Foto: Photoxpress.com

inteligencija učenje