
ANKETA – SLUŠAŠ LI IH TI?
Slika nije pronađena
Portal Teen385 je među svojim vjernim čitateljima proveo kratku anketu kako bi ispitao što srednjoškolci doista misle o Danu markiranja kao načinu ukazivanja na probleme učenika u školama.
Iako se anketom htjelo ispitati stajalište zagrebačkih srednjoškolaca o ovakim pokušajima organiziranja svojevrsnog bojkotiranja nastave, u anketi su sudjelovali srednjoškolci iz cijele Hrvatske.
Na naša pitanja odgovarali su učenici iz Metkovića (Oš. Stjepana Radica, Srednja ekonomska škola), Pazina (OŠ Vladimira Nazora, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile), Vinkovaca (Srednja strukovna škola), Slunja, Bjelovara (Opća gimnazija), Garešnice (SŠ Augusta Šenoe), Vodica, Virovitice (OŠ Vladimir Nazor), Osijeka (Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića, Ekonomska i upravna škola, III. Gimnazija, Graditeljsko geodetska škola), Siska (Ekonomska škola), Koprivnice (Gimnaziju Fran Galović), Dubrovnika, Otočca, Daruvara, Preloga i naravno – Zagreba (Prehrambeno-tehnološka škola, V.gimnazija, Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti, 1., 3., 4., 5., 6., 9., 10., 13., 16., Gornjogradska gimnazija, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Veterinarska škola, Poljoprivredna škola, Zdravstveno učilište, Grafička škola, Geodetska, Hotelijersko-turistička, Upravna, Druga i Treća ekonomska, MIOC, Škola za modu i dizajn i mnoge druge).
Uz pisanja ostalih medija o tome kako je Dan markiranja neslavno propao, kako u Osijeku, tako i u Zagrebu, analiza naše ankete potvrđuje ove vijesti.
Na prvo pitanje o tome kako je prošao Dan markiranja u njihovim školama, čak 67,5% učenika odgovorilo je da je nastava uredno tekla uz tek pokojeg pojedinca koji se nije pojavio na nastavi.
Samo 7,8% odgovorilo je da se nekoliko cijelih razreda u njihovim školama nije pojavilo.
Ipak, zanimljivo je što su učenici gotovo potpuno podijeljeni u svojim stavima o tome je li ovo dobar ili loš način za ukazivanje na eventualne probleme srednjoškolaca (i osnovnoškolaca, koji su sudeći po rezultatima ankete također zainteresirani za ovu temu). Naime, u pitanju smatraju li ovo dobrim ili lošim organizacijskim potezom, 42,9% učenika odabralo je odgovor da smatraju kako je Dan markiranja samo izlika da se određeni pojedinci napiju i izbjegnu nastavu.
Samo malo manje učenika pak, njih 39,6% podržava ovakve vidove organiziranih prosvjeda.
U sklopu ankete ponudili smo im i prostor za slobodan odgovor o vlastitom stavu, a oni su već poslovično najzanimljiviji.
Opći je dojam da su učenici poprilično složni u mišljenju da sama ideja nije loša, ali je loše organizirana i od strane pogrešnih pojedinaca koji tako i tako stalno markiraju:
Iz svega se može zaključiti da su tinejdžeri dovoljno zreli da shvate koliko se malo može postići ovakvim načinom protestiranja. Ipak, u nekim se školama nakon najave Dana markiranja počelo više govoriti o problemima s kojima se susreću učenici pa su se oni počeli, zajedno s nastavnicima, rješavati.
Jedan dio učenika vidi pravo na markiranje kao nešto što bi trebalo biti omogućeno srednjoškolcima:
* Ako profesori mogu štrajkat zašto mi nebi mogli markirat taj jedan dan. Problem nastaje kada razred nije složan poput mog i svi planovi padnu u vodu.Iz ankete je vidljivo da se srednjoškolci u većini slučajeva doista osjećaju preopterećenima, posebno gimnazijalci, pa zbog obaveza u školi moraju odustajati od nekih van-nastavnih aktivnosti (kao što je ples), a da često ne shvaćaju koliko je uopće gradivo koje uče važno i primjenjivo. Ipak, hrabrosti često nedostaje:
* Osobno nisam baš za bježanja iz škole ali današnje ministarstvo previše traže od nas, pogotovo gimnazijalaca. Nemamo vremena ni za što. U ovakvoj situaciji mislim da je potrebno da se svi ujedinimo i pokažemo da je previše!Bilo je i odgovora koji se naravno uopće ne slažu s idejom preopterećenosti pa tako i gimnazijalci stignu sve što moraju, a drugi kolege koji se žale nazivaju razmaženim pojedincima koji se ne mogu suočiti s minimumom školskih obaveza.
L.B./foto: arhiva, Tumblr
Pročitajte još...