JE LI BLIZU ILI DALEKO?
19.10.2018
Slika nije pronađena
Raspava na ovu temu je pokrenuta na Facebooku u grupi 'Nastavnici organizirano' prije nekoliko dana i bila je prilično burna. Administratorica je postavila pitanje u grupu nakon što sama nije znala dati odgovor znatiželjniku koji je pitao smije li profesor nekog predmeta NE priznati odgovor učenika u pisanom testu jer nije pravopisno točan.
Pitanje se odnosilo na razlikovanje općih i vlasititih imenica, kada je npr. ime grada napisano malim početnim slovom. Ono što je proizašlo iz rasprave je da svaki nastavnik ima svoje mišljenje i praksu...
Neki nastavnici zagovaraju mišljenje da smiju u testovima označavati netočnima odgovore koji su neispravno napisani i nepriznavati te odgovore, što za posljedicu često ima ocjenu manje za učenika. Neki neispravno napisane odgovore samo isprave, uputeći učenika na pravilno izražavanje, ali ga ne kažnjavaju, odnosno odgovore priznaju. Oni koji to rade, u pravilu tako postupaju zato što se boje reakcije roditelja, ravnatelja ili čak samog učenika. Treći se drže 'zlatne sredine' – oni priznaju pola boda za odgovor koji je netočno napisan, ali je ispravan. To naročito boli učenike, pogotovo ako im čini razliku u ocjeni ili prolasku testa..
Jedan nastavnik je napisao da su ocjenjivači na natjecanjima iz geografije naročtio rigorozni po tom pitanju i da povjerenstvo ne priznaje nepravilno napisane odgovore. Druga nastavnica na to se nadovezala i rekla da se ni na maturi ne priznaje odgovor koji je pravopisno neispravan, a demantirao ju je čovjek koji radi za NCCVO. Ukratko, nastala je opća svađa.
S druge strane, jedna nastavnica koja je pohađala edukaciju o vrednovanju i ocjenjivanju napisala je da se točan odgovor (neovisno o pravopisnoj točnosti) mora priznati na svakom testu, osim onom iz pravopisa.
Da stvar bude gora, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, dostupan na stranicama MZO-a, ne definira kako bi nastavnici trebali postupiti u ovom konkretnom slučaju, odnosno u Pravilniku ne postoji ništa izričito navedeno o pravopisnim greškama i njihovom (ne)priznavanju u pisanim zadacima.
Ova tema česta je među profesorima, pa smo za mišljenje zamolili (koga drugoga nego) nastavnika hrvatskog jezika. Na pitanje nam je odgovorio Zoran Kojčić, nastavnik hrvatskog jezika u Srednjoj školi Dalj. On kaže da je prosudba što napraviti (u praksi) s pravopisno netočnim odgovorima, a faktično točnima, na predmetnom profesoru, osim kada je u pitanju ispitivanje znanja pravopisa.
'Mislim da oko toga ne treba praviti veliki problem ako se radi o jednoj grešci. U jeziku postoji puno pravila, ali se jezik jednako tako mijenja godinama, tako da sam ja uvijek pristalica fleksibilnosti, kako u jeziku tako i u samoj nastavi. Istina, učenici nekada ne poznaju pravopisna pravila, na to im treba ukazati. No, učenici jednako tako nekad pogriješe u brzini pisanja, zbog treme pred ispit, zato što možda imaju neki vid disgrafije i slično i mislim da sve to treba uzeti u obzir. Ako sam ja kao nastavnik shvatio odgovor i mogu ga objektivno uvažiti kao točnog, naravno da ću ga priznati pa ćemo lako kasnije poraditi na pravopisu', objasnio je 'blagi' profesor Kojčić.
Budući da se radi o sukobu mišljenja, nas zanima što vi smatrate... Bi li u pisanim testovima trebalo kažnjavati nepismenost, odnosno nepravilno napisane odgovore proglasiti netočnima?
Foto: Giphy/Pexels
M.Z.
Provjeri još...
Pitali smo profesore kako im je raditi u školi i s kojim se pritiscima suočavaju – a mislili ste da je lako biti profa!
Školski dan bez prvog sata – danas profesori markiraju i to iz više nego dobrog razloga!
Pitali smo učenike i profesore – što bi promijenili u hrvatskim školama? Ovo su njihovi odgovori
Više iz rubrike
