Danas društvene mreže zamjenjuju plesnjake i duge razgovore na kavama. Nerijetko vidimo da dvije prijateljice sjede na kavi, ali samo su fizički tu, a cijelo vrijeme tipkaju po svojim mobitelima, pregledavajući društvene mreže.
Pa čak i ako pripadate onom malom postotku tinejdžera koji nemaju profil na društvenim mrežama, poglavito Facebooku, teško je ne biti pod njegovim utjecajem. Jer, iako ga vi nemate, sasvim je izvjesno da ga ima netko iz vašeg kruga prijatelja ili čak svi među njima i nerijetko će pričati priče u kojima se spominje Facebook. Dakle, bilo izravno, bilo neizravno, društvene mreže utječu na naša prijateljstva i općenito odnose.
Prosječni tinejdžer ima 300 prijatelja na društvenoj mreži, s tim da postoje i oni koji ih imaju mnogo, mnogo više. Također, većina tinejdžera nije zabrinuta za online sigurnost te često na Facebook stavljaju osobne informacije te podatke za kontakt, kao što je primjerice broj telefona. Ovako ih mogu vidjeti i oni koji nisu na listi njihovih prijatelja te iskoristiti, međutim većina tinejdžera to ne smatra nekim velikim problemom.
No, ono što je još važnije, tinejdžeri zbog društvenih mreža drugačije doživljavaju prijateljstva i ljudske odnose. Naime, u istraživanjima većina izjavljuje da, što više prijatelja imaju na svojim listama, to osjećaju da imaju veću podršku ljudi iako zapravo većinu tih prijatelja nikada ne vide oči u oči. Oni zbog društvenih mreža dobivaju lažan dojam da imaju veliku publiku koja ih gleda i voli te to smatraju prijateljstvom.
Rezultat svega toga je – površnost, odnosno sve je manje pravih, intimnih prijateljstava, a sve više takvih, površnih. Naime, većina tinejdžera prijateljstvo poistovjećuju s lajkovima i komentarima na svom profilu, a u isto vrijeme imaju potrebu za intimnošću, no za razliku od generacija prije, intimnošću smatraju objavljivanje osobnih podataka i informacija javno na svom profilu te, u konačnici, i dobivanje lajkova i komentara na to. Razlika je ogromna jer prije ste imali razgovore s jednim ili dva intimna prijatelja, a danas vaše intimne podatke može pročitati stotine njih.
Nadalje, s prijateljima se danas komunicira neizravno, dakle preko poruka, chata, SMS-ova i sličnih pa zapravo opet nema nekog bliskog kontakta. Ipak, postoji razlika i u online komunikaciji koja se prakticira pa tako neke forme razvijaju bliskije odnose od drugih. Primjerice, razgovor preko video chata oformljuje najbliskije veze, na drugom je mjestu razgovor preko telefona, a tek je nakon toga slanje raznih poruka u pisanom obliku.
U konačnici znanstvenici koji se bave ovom problematikom smatraju da visoka tehnologija, svi ti chatovi, poruke, društvene mreže nisu sami po sebi loša stvar kada se radi o prijateljstvima i ostalim odnosima tinejdžera. Osnovni je problem što je sve instant i nitko se ne potrudi napraviti odnos, pa makar on bio isključivo online, najboljim što se može. Naime, danas se često lako sakriti u online svijetu, bilo iza lažnog nadimka, fotografije ili ostalih maski koje navlačimo pa odnosi lako postaju i ostaju samo površni.
Nešto o čemu bismo se svi trebali zapitati, zar ne?
Foto: Instagram
N.LJ.J.
