Tajanstveni svemir: Mala škola astronomije

Jeste li se ikada gledajući u zvjezdano nebo zapitali koje li sve to tajne kriju nedostižna nebeska prostranstva i koliko toga stvarno znamo o tajnovitom svemiru koji nas okružuje te kojeg smo i sami dio?

U trendu IMAJU SUPROTAN EFEKT Greške u higijeni zbog kojih još više zaudarate: 9 stvari koje su razlog zašto se od vas šire neugodni mirisi TOLIKO SU DOBRI Arapski parfemi su popularniji nego ikad: 5 parfema arapskog brenda Lattafa koji vas neće razočarati TRENDOVI SE VRAĆAJU Niste fan sandala i druge ljetne obuće? U trend se vraćaju tenisice koje su se nosile 2000-ih

Znanstvenica ili znanstvenik u vama sigurno već traže odgovore, a kako bi vam u tome pomogli, donosimo vam par zanimljivih činjenica o astronomiji, znanosti koja se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere te koja proučava nebeska tijela, kao što su zvijezde, planeti, crne rupe i drugi objekti u svemiru.

Riječ astronomija dolazi iz starogrčkog jezika te znači 'zakon o zvijezdama'. Veliki napredak doživjela je u  17. stoljeću, kada je, unaprijedivši teleskop, Galileo Galilei došao do otkrića raznih astronomskih pojava. U 17. stoljeću osnovane su i prve velike zvjezdarnice, poput one u Parizu 1667. godine te u Greenwichu 1675. godine.

Polazna točka u proučavanju svemira još je od drevnih vremena bio Sunčev sustav, u čijem se unutarnjem dijelu nalaze planeti, ali i kometi, planetoidi i meteroidi. Zahvaljujući svojoj gravitaciji, Sunce drži članove sustava na okupu, a naš je planet treći po redu te oko Sunca kruži na udaljenosti od oko 150 milijuna kilometara.

Tako Merkur, Venera, Mars i Zemlja zajedno tvore grupu stjenovitih planeta, a jedno od njihovih obilježja jest i da imaju rijetke atmosfere te se s obzirom na svoju udaljenost od Sunca nazivaju i unutarnjim planetima.

S druge strane Jupiter, Saturn, Uran i Neptun nazivamo vanjskim planetima, a zbog toga što su i znatno veći  poznati su kao plinoviti divovi.

Pluton je do 2006. godine smatran devetim planetom Sunčeva sustava, a danas se označava kao patuljasti planet.

Najveći planet Sunčeva sustava je Jupiter, koji  ima gustu atmosferu sastavljenu od helija i vodika te spojeva poput metana i amonijaka. Brza vrtnja njegove atmosfere uzrokuje iznimno jake vjetrove, a  prosječna temperatura kreće se oko 130 stupnjeva Celzijusa.

Za mnoge daleko zanimljiviji planet je Mars, popularno znan i kao Crveni planet, a ovaj naziv duguje boji svoje površine, koja je nastala zbog kemijskih spojeva u kojima je zastupljeno željezo.

Mars ima rijetku atmosferu pretežno sastavljenu od ugljikova dioksida, a prosječne temperature kreću se oko 46 stupnjeva Celzijusa danju i čak  123 stupnjeva noću. Česte su pojave pješčanih oluja, a  zanimljivo je da se na površini ovog planeta mogu razaznati krateri, ugasli vulkani te presušena riječna korita. Magnetsko polje je slabije od Zemljinog, a Mars ima i dva satelita nepravilnih oblika, koje je otkrio američki astronom A. Hall 1877. godine te koji nose ime Fobos (Strah) i Deimos (Užas).

I za kraj, tu nam je Zemljin satelit Mjesec, koji je mnogima vjeran pratitelj na noćnom nebu. On obilazi Zemlju po eliptičnoj stazi, a kako Sunčeve zrake obasjavaju uvijek jednu polovicu njegova globusa, taj se dio vidi pod različitim kutom pa se sa Zemlje mogu uočiti četiri faze: mlađak, prva četvrt (vidi se noću), pun Mjesec (uštap) te zadnja četvrt (vidi se ujutro). Privlačna sila Mjeseca uzrokuje na Zemlji plimu i oseku mora i jezera, a kako Mjesec  nema atmosferu, na njegovoj površini ne nalazimo vodu.

Kako je o velikoj tajni zvanoj svemir potrebno još puno toga saznati, ako i tebe zanima ovo područje, savjetujemo ti da se o svemu informiraš u najbližoj zvjezdarnici, koje osim što vjerno promatraju nebo, organiziraju i razne tečajeve i predavanja, na kojima možeš naučiti puno interesantnih činjenica o tome kako doista funkcionira nebeski svijet koji nas okružuje.