Znaš li što se obilježava 10. siječnja? Nabaci osmijeh i provjeri što je tako posebno u ovom danu

Smijeh je lijek – sigurno ste to bar jednom čuli. I to ne bez razloga jer smijeh doista ima pozitivan i blagotvoran učinak na mozak i naše tijelo. Kad se smijemo mozgu šaljemo pozitivne emocije i zatim osjećamo zadovoljstvo, zabavu i sreću. Tako smanjujemo razinu stresa i produžujemo život.

Svjetski dan smijeha 10. siječnja

Zbog svih dobrobiti koje nam smijeh donosi u život u Indiji je 10. siječnja 1998. pokrenuta inicijativa Svjetskog dana smijeha čije se obilježavanje globalno proširilo. Neke zemlje ovaj dan obilježavaju prve nedjelje u svibnju, no siječanjski datum ipak je prisutniji.

U trendu IMAJU SUPROTAN EFEKT Greške u higijeni zbog kojih još više zaudarate: 9 stvari koje su razlog zašto se od vas šire neugodni mirisi S NJIMA IGRATE NA SIGURNO Najviše hvaljeni drogerijski dezići: Za ovih se 5 najviše ljudi složilo da su odlični TOLIKO SU DOBRI Arapski parfemi su popularniji nego ikad: 5 parfema arapskog brenda Lattafa koji vas neće razočarati

Istraživanja i spoznaje o djelotvornosti smijeha za tjelesno i mentalno zdravlje te kvalitetu života pomogle su da ovaj dan postane globalno priznat, kako prenosi Živjeti zdravo. Dodatna pomoć u tom procesu svakako su sve više narušeni mentalno zdravlje, a zatim i kvaliteta života.

Smijeh kao lijek – je li doista tako?

Suvremena istraživanja pokazuju da nema uvjerljivih dokaza da samo smijanje i humor može prevladati neke bolesti ili biti zamjena za liječenje, ali da je njegova blagotvornost iznimno važna.

Istraživanja potvrđuju da redovna izloženost humoru može pojačati psihološku dobrobit i opće zadovoljstvo životom. Uz to i pozitivan stav prema životu te sklonost veselju može usporiti razvoj poteškoća koje narušavaju psihičku i tjelesnu dobrobit, zajedničkim snagama s drugim resursima života.

Kad govorimo o humoru bitno je naglasiti da on podrazumijeva nekoliko stvari – sposobnosti i kompetencije, ponašajnu naviku, snagu karaktera i crtu osobnosti. U skladu s tim dokazano je da oni koji imaju veći smisao za humor pokazuju manje anksioznosti i stresa u odnosu na one koji imaju niži osjećaj za humor.

Kao što postoje različite vrste humora tako on može imati i različite funkcije:

• Pridonosi emocionalnoj regulaciji

Ova teza potvrđena je neuroznanstvenim istraživanjima koja su pokazala da je humor povezan s aktivacijom dijelova mozga koje su uključene u procese ugode i nagrađivanja.

• Jedna od strategija suočavanja

Način na koji gledamo na stresne situacije može u velikoj mjeri utjecati na psihičko zdravlje i opću dobrobit. Kada na stresnu situaciju pokušamo gledati pozitivno te producirati humor i smijeh to se smatra posebno učinkovitom strategijom u nošenju s neugodnim situacijama. A sve to dugoročno ima pozitivan učinak na psihičko zdravlje.

• Korisna tehnika distrakcije

Još jedna dobra strana cijele priče je i što humor može prigušiti uzbuđenje koje je povezano s neugodnim emocijama. Na taj način smijeh je prva stepenica „protuotrova“ u stresnim situacijama, bez obzira čime je izazvan taj stres. Međutim, samo nasmijavanje drugih nema toliko pozitivan utjecaj, nego samo ako je to povezano s promjenom pogleda na situaciju u kojoj se nalazimo.

Nije uvijek garancija psihičke dobrobiti

Oprezno, dobar osjećaj za humor ne mora sam po sebi garantirati psihičku dobrobit. Nije dovoljan sam po sebi, nego je potrebno dobro ga usmjeriti i stvarati svoju „kutiju otpornosti“ i prepoznati što nam od svega toga pomaže da se bolje osjećamo.

izvor: Živjeti zdravo